Bosna i Hercegovina je jedna od evropskih zemalja s najbrojnijim iseljeništvom u odnosu na broj stanovnika u zemlji.
Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH procjena ukupnog broja osoba bh. porijekla u svijetu je oko 2,2 miliona. Ukupan broj iseljenika rođenih u BiH, bez obzira na njihovo sadašnje državljanstvo, u 53 zemlje svijeta iznosi oko 1, 8 miliona.
Ovaj broj ne uključuje takozvanu staru emigraciju, nego se najvećim dijelom odnosi na broj bh. građana koji su tokom rata bili primorani napustiti zemlju, odnosno prognani su sa svojih ognjišta, te na one koji su u neku od zemalja u svijetu iselili nakon rata u BiH.
U 14 zemalja svijeta živi 494.132 građanina iz BiH sa stalnim ili privremenim boravkom, koji imaju samo državljanstvo Bosne i Hercegovine i koji nisu stekli državljanstvo države prijema, niti imaju dvojno državljanstvo.
Ipak, uprkos ovim ciframa bh. iseljeništva i onih koji imaju prava glasa, na izborima u domovini godinama glasa izuzetno mali broj birača iz dijaspore.
Trend pada zainteresiranih za glasanje u domovini
Od prvih poslijeratnih izbora u BiH 1996. godine, kada je iz dijaspore glasalo više od 450.000 birača, taj broj se rapidno smanjivao, pa na izborima u BiH, koji se održavaju svake dvije godine, jer se smjenjuju lokalni i opći, prema istraživanju Raporta, ukupan broj bh. državljana koji glasaju iz neke od zemalja u inozemstvu, već desetak godina ne premašuje 56.000.
Slična je situacija i s predstojećim lokalnim izborima koji će biti održani 6. oktobra ove godine.
Naime, nezvanični podaci, jer CIKBiH još nije završio sve procedure oko provjera registracije glasača putem pošte, govore da se za predstojeće izbore prijavilo tek oko 53.000 glasača iz dijaspore.
Državljani BiH koji su u inozemstvu, ukoliko su se željeli prijaviti da glasaju putem pošte, imali su mogućnost da podnesu svoju prijavu za glasanje izvan BiH na službenoj stranici CIK-a BiH do 23. jula 2024. godine do ponoći.
Kako bi birač podnio prijavu, bilo je neophodno da do krajnjeg roka otvori korisnički nalog, prijavi se na portal e-Izbori, unese podatke za prijavu za glasanje izvan BiH, priloži identifikacijske dokumente, te na kraju pošalje prijavu.
S obzirom na iskustva iz ranijih godina, u odnosu na broj registriranih, uvijek bude znatno manje onih koji i glasaju, tako da je evidentno da se nastavlja trend nezainteresiranosti bh. građana u svijetu za glasanje u domovini.
Zašto je došlo do ovolikog pada zainteresiranosti dijaspore za izbore u domovini u kojoj mnoge od njih još vežu porodične veze i imovina, vlasti u BiH se nikada nisu ozbiljnije bavile.
Proteklih godina bilo je pokušaja da se bh. iseljeništvo animira da u većem broju izađu na izbore, ali to nije polučilo neki značajniji rezultat.
Pokazuju to i podaci do kojih je Raport došao u Centralnoj izbornoj komisiji BiH za period od 2002. do 2022.godine. A, oni pokazuju da se za opće izbore 2002. godine registriralo 58.987 birača.
Glasalo je njih 40.566.
Na lokalnim izborima 2004. registriralo se samo 27.462, a glasalo ih je tek 18.864.
Taj broj nije bio puno veći ni na općim izborima 2006. za koje se registriralo 32.441 birač za glasanje putem pošte. Glasalo ih je samo 23.307.
I u naredna četiri izborna ciklusa i to 2008., 2010., 2012. i 2014. godine broj birača iz dijaspore koji su glasali kretao se između 20.000 i 28.000.
Od lokalnih izbora 2016. godine, u odnosu na period prije toga, zabilježen je trend blagog rasta birača iz inozemstva.
Za te izbore registriralo se 63.765 birača, ali je glasalo njih 41.196. U ove podatke nisu ušli oni za općinu Stolac i Grad Mostar.
Prema podacima koje je Raport dobio od CIK-a na općim izborima 2018. godine za glasanje putem pošte registriralo se 76.682 birača. Glasalo je njih 50.252.
Najveći broj birača iz dijaspore u zadnjih deset godina prijavio se za glasanje na lokalnim izborima 2020. godine.
Njih 106.362 su se uredno registrirali za glasanje putem pošte, ali je od toga broja glasalo 55.992.
Na općim izborima 2022. za glasanje putem pošte prijavilo se 63.263 birača, a popunjene listiće CIK-u je vratilo 41.338 birača.
Šta rade u CIK-u da animiraju bh. birače u inozemstvu
Raport je u CIK-u BiH pitao šta oni poduzimaju da se broj birača s pravom glasa u BiH iz inozemstva poveća.
Uz stalna obavještenja koja objavljuje na svojoj internetskoj stranici www.izbori.ba, a koja uključuju i informacije za birače u inozemstvu, CIK provodi edukacije birača u dijaspori.
„Centralna izborna komisija BiH ove godine u periodu od 20. juna do 7. jula provela je edukaciju birača koji privremeno žive u inostranstvu za glasanje na Lokalnim izborima 2024. godine.
Edukacija je provedena u više gradova u Australiji, Švedskoj, Norveškoj, Austriji, Češkoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Belgiji i Nizozemskoj.
Edukaciju su proveli članovi Centralne izborne komisije BiH, ali su osim edukacije birača izvršili i provjere opremljenosti i kapaciteta diplomatsko-konzularnih predstavništava u smislu otvaranja biračkih mjesta u DKP-ima BiH”, kazali su u CIK-u za Raport.
Iz Komisije su naveli da su održani sastanci i sa predstavnicima udruženja koji imaju kontakte sa značajnim brojem bh. građana i mogu im prenijeti osnovne informacija u vezi sa glasanjem na izborima u BiH.
Na upit Raporta koje su to zamjerke birača iz inozemstva, iz CIK-a su naveli:
„Najčešća primjedba državljana BiH u inostranstvu je bila da je period kada se vrši registracija birača kao i period slanja glasačkih paketa u ljetnim mjesecima kada je sezona godišnjih odmora pa je pretpostavka da je to i jedan od razloga manjeg broja zainteresiranih, a svakako to mogu biti i drugi razlozi o kojima mi nemamo saznanja”.
U Komisiji ističu da su bh. građani koji žive u inozemstvu, a s pravom glasa u BiH, imali i prijedloge kako da se da se CIK-ova aplikacija za registraciju birača dogradi i da se ista može vršiti i videolinkom.
Za razliku od prethodnih godina kada su u BiH ciljano formirana i različita udruženja koja su imala za cilj uspostaviti saradnju s udruženjima u dijaspori i potaknuti njihove članove na veći odziv na izborima u BiH, uoči predstojećih, lokalnih izbora u našoj zemlji takvih aktivnosti nije bilo.
Tek na stranicama pojedinih udruženja bh. građana u inozemstvu kao i Svjetskog saveza dijaspore bila su vidljiva obavještenja i podsjećanja na rokove i uputstva za registraciju za izbore.
Neki od građana BiH koji žive u Austriji i Njemačkoj, gdje je najveća koncentracija bh. državljana, za Raport su govorili o tome zašto glasaju, ili ne glasaju na izborima u domovini.
Oni koji ne glasaju kažu da je taj bojkot povezan i sa stanjem u državi zbog kojeg su i otišli iz BiH u kojoj vladaju korupcija i kriminal.
Dedić: Zašto da glasam, zbog korupcije i manipulacija sam i otišla iz BiH
Među takvima je Ervina Dedić iz Odžaka, po struci magistar geografije , koja dvije godine živi u Njemačkoj.
Dok je živjela u BiH glasala je, a građani su mogli glasati i za nju.
Prije odlaska u Njemačku, bila je puna entuzijazma i želje da u BiH, opterećenoj brojnim problemima mijenja stanje nabolje.
Mladost, znanje i obrazovanje bili su na njenoj strani i politički se aktivirala, te je 2016. izabrana u Općinsko vijeće u Odžaku gdje je bila aktivna do 2018.godine.
No, 2022.napustila je domovinu i sada živi s porodicom u Njemačkoj.
“Nisam imala želju ni ambiciju da odem iz BiH, ali kroz aktivnost u politici shvatila sam da je tako najbolje”, kaže Dedić za Raport.
Dedić kaže da na predstojećim izborima u BiH, neće glasati i da se nije ni registrirala za izbore.
„Pred nama je vrijeme gdje opet dolaze izbori u BiH, traže se glasovi kako onih koji žive u BiH tako i nas koji živimo u dijaspori, jer svaki glas im je bitan.
Šta se tu mijenja u našem društvu ili u državi ako dam ili ne dam svoj glas? Bila sam u tim vodama, sve sam vidjela, prošla sve faze od lokalnih do državnih izbora.
Kao da se sve isto ponavlja od izbora do izbora.
U BiH se većinom kandiduju ljudi koji su već dužni nešto svojoj stranci. Ne mogu da dam svoj glas ni povjerenje osobi ako znam da su takvi ljudi npr. dobili posao “preko štele” i bez javnog konkursa.
Ne mogu dati svoj glas ljudima sa sumnjivim diplomama ili ljudima koji su osuđivani, bave se nekim radnjama koje nisu po zakonu.
To nije ispravno. Sve se kod nas nešto pod stolom radi, mutno i na neispravan način. To nije uredu. Kako će ti ljudi donositi onda ispravne odluke za našu lokalnu zajednicu ili donositi zakone koji će utjecati na živote naših građana? Moje pravo je da ne glasam. I neću glasati”, kaže Dedić.
Ona smatra da će trend bojkota izbora u BiH iz dijaspore sve više rasti.
„Mi koji smo otišli iz BiH mi smo svoje odlučili. Zbog takvih ljudi i manipulacija, praznih i lažnih priča i obećanja većina mladih ljudi je i napustilo BiH.
Napustili su je zbog nepravde, laži, kriminala, namještanja radnih mjesta, rodbinskih i stranačkih štela, licemjerja i dvoličnosti.
I sam podatak govori da se za predstojeće izbore prijavilo duplo manje ljudi iz dijaspore u odnosu na izbore 2022., govori da je sve manje zainteresiranih da glasaju a i razočaranih u sistem u BiH i sve više će biti mladih da napuste BiH”, zaključuje Dedić.
Hadžić: Vjerujem da ima još ljudi koji zaslužuju moj glas
Alen Hadžić, porijeklom iz Bosanske Krupe, već 11 godina živi u Beču, gdje ga je odveo posao softverskog inženjera koji je mnogo cjenjeniji i plaćeniji nego u domovini.
Osim što je BiH odlaskom ovog mladog čovjeka prije više od deceniju izgubila mladog stručnjaka, uskoro će izgubiti i još jednog državljanina i glasača.
Naime, Hadžić kaže da će glasati na predstojećim lokalnim izborima, ali pošto uskoro dobija austrijsko državljanstvo već na narednim izborima u BiH neće imati pravo glasa.
„Iako se u BiH promjene sporo odvijaju i nisu u obimu u kojem bi mi građani željeli, ipak vjerujem da je svaki glas bitan kako bi te promjene bile vidljivije.
Naravno, ukoliko glas dajemo kvalitetnim kandidatima za koje znamo i vjerujemo da neće iznevjeriti naša očekivanja. Vjerujem da takvih ljudi još uvijek ima i zato im dajem svoj glas , jer svi trebamo biti podrška onima koji rade u interesu zajednice i društva, a ne za lične interese.
Iako ne živim u BiH, iskoristit ću još na ovim izborima svoje zakonsko pravo i glasat ću”, kazao je Hadžić za Raport.
Došić: Prepoznati kvalitetne kandidate i glasati
Armina Došić, porijeklom iz Bihaća, rođena je u Njemačkoj i diplomirana je pravnica.
Iako se davno mogla upisati u knjigu njemačkih državljana, nije željela da se odrekne državljanstva BiH, što je bio uvjet da dobije njemački pasoš.
Iako sva svoja prava bez ikakvih ograničenja ostvaruje u Njemačkoj, jedino nema prava glasa na izborima, koje pak ostvaruje u BiH.
Došić kaže da se registrirala za predstojeće izbore, ali još nije sigurna da li će i glasati.
„Kontinuirano pratim situaciju u BiH, jer me zanima prije svega sve ono što je za dobrobit zemlje iz koje sam porijeklom, iako sam rođena i živim u Njemačkoj.
Proteklih izbornih godina uglavnom sam putem pošte glasala na većini lokalnih ili općih izbora u BiH. Smatram da je važno da svi bh. građani s pravom glasa u svijetu iskoriste svoje demokratsko pravo i glasaju, jer i na taj način pomažemo domovini, bez obzira na to što u njoj ne živimo i što je povremeno posjećujemo, jer ipak dio naših obaveza i prava vezan je i za zemlju iz koje smo porijeklom.
Važno je širiti svijest o tome da naš glas može biti presudan za pobjedu onih snaga koje prepoznajemo kao prosperitetne i koje će BiH povesti u nekom pozitivnijem smjeru od dosadašnjeg.
Međutim, naš izlazak na izbore zavisi i od povjerenja koje nam ulijevaju oni koji se kandidiraju na izborima i upravo od te vrste ponude na glasačkim listićima zavisit će i to da li ću izaći na izbore.
Što se tiče procedure glasanja, ona jeste komplikovana i smatram da bi vlasti u BiH trebale promijeniti Izborni zakon koji će i nama iz dijaspore omogućiti jednostavniji proces glasanja od dosadašnjeg koji zahtijeva i registraciju i prijem glasačkih paketa i njihovo slanje CIK-u, a opet niste sigurni da li će vaš glas neko zloupotrijebiti”, kaže Došić za Raport.
Alajbeg: Dijaspora treba biti podrška progresivnim snagama u BiH
Jasno je da se to što sve manji broj ljudi iz bh. dijaspore glasa na izborima u BiH. odražava i na etničku strukturu gradskih i općinskih skupština, kada su u pitanju lokalni izbori, poput predstojećih ili na entitetske i kantonalne parlamente kada je riječ o općim izborima.
Rezultat toga, ali i povećanog izbornog praga danas je doveo do toga u RS u ogromnom broju lokalnih parlamenata nema predstavnika Bošnjaka i Hrvata ili je njihov broj drastično smanjen.
No, sve veći broj iseljenika iz BiH koji su s područja RS uzima državljanstvo zemlje prijema, a s obzirom na to da BiH nema sporazume o dvojnom državljanstvu s mnogim zemljama, onda gube i pravo da glasaju u BiH.
Među njima je i Mehmed Alajbeg iz Kozluka kod Zvornika koji je 1992. godine sa šest godina s roditeljima izbjegao u Austriju gdje se školovao, završio fakultet i danas radi u gradu Modlingu.
Alajbeg je osim što je bio građanski aktivista i politički aktivan u Austriji, pa je od učešća u radu lokalnog parlamenta, danas kandidat stranke SPO na austrijskim parlamentarnim izborima koji će biti održani u septembru.
Alajbeg je tokom svog društvenog angažmana u Austriji dosta aktivnosti provodio i provodi s bh. udruženjima i građanima BiH koji žive u toj zemlji.
Poražavajući trend
Iako nema pravo glasa na izborima u BiH, Alajbega smo pitali kako on kao građanin porijeklom iz BiH „sa strane“ i „izdaleka“ vidi činjenicu da je bh. dijaspora sve manje zainteresirana za izlazak na izbore u domovini.
„S obzirom na to da od djetinjstva živim u Austriji, državljanin sam ove zemlje i zbog nemogućnosti da uzmem i bh. državljanstvo, s jedne strane ne bih komentirao političke prilike u BiH.
Ali, ono što mogu kao posmatrač sa strane reći, to je da smatram da prvenstveno građani koji žive u BiH mogu na demokratskim izborima odabrati one ljude za koje smatraju da će najbolje rješavati probleme i donositi najbolje odluke i za lokalne zajednice i za državu.
Naravno da je bitna podrška dijaspore, ali ako se nešto želi fundamentalno riješiti u BiH i da ta rješenja budu održiva, onda takve promjene može donijeti samo većina bh. društva u zemlji. Imam mnoge kontakte s bh. dijasporom u Austriji i kada govorimo o tim promjenama koje trebaju zaživjeti u BiH, smatram da svi oni koji podržavaju EU integracije trebaju izaći na izbor EU što većem broju, a dijaspora ih treba u tome podržati, jer BiH je EU „u malom“.
Često čujem da i ovdje u Austriji oni bh. građani koji imaju pravo glasa u BiH izražavaju skepticizam u pogledu tih promjena i za neizlazak na izbore uglavnom krive bh. političare, a ja smatram da je moć u rukama birača i da svi koji imaju pravo glasa, trebaju i glasati”, zaključuje Alajbeg.
Poražavajući trend pada interesa dijaspore za glasanje u domovini ne zabrinjava vlasti i ne pitaju se šta su uzroci i razlozi toga.
A, treba podsjetiti da je dijaspora prema podacima Centralne banke BiH u prošloj godini doznačila u BiH kroz lične transfere rekordni iznos od 3,79 milijardi KM.
Ne smije se zaboraviti ni uloga dijaspore u jačanju, veza između njihovih mjesta porijekla i u inozemstvu kroz ekonomsku saradnju i investiranje u domovinu, za što im je potreban i pozitivan ambijent koji će kreirati politike koje se biraju na izborima.
No, vlast se očigledno ne pita da li nezainteresiranost dijaspore za izbore može dovesti i do još veće nezainteresiranosti za njihov doprinos domovini što bi se odrazilo i na vlast, ali ona toga očigledno nisu svjesni.
