Teško da osvane dan bez vijesti o saobraćajnim nesrećama na putevima u BiH koje, uprkos svim apelima, prijedlozima, pa i protestima građana u pojedinim gradovima i na kritičnim dionicama, odnose ljudske živote.
Prema podacima BIHAMK-a, na cestama u BiH tokom prošle godine dogodila se ukupno 31.321 saobraćajna nesreća, u kojima su poginule 222 osobe, dok su 1.554 zadobile teže, a 8.704 lakše tjelesne povrede.
Brza vožnja
Nažalost, crnu statistiku ispisujemo i u ovoj godini. Za prvih devet mjeseci 2023. godine u Federaciji BiH dogodilo se 17.948 nesreća, što je, prema podacima FUP-a, više za 2.714 nesreća (17,82 posto) u odnosu na isti period prošle godine.
– Preventivne mjere kod nas ne urode plodom, čak ih i nema, dok su represivne mjere, gledajući ovu statistiku, blage, jer je, izgleda, većina ljudi spremna platiti kaznu, od pogrešnog parkiranja do izazivanja saobraćajne nesreće – kaže za “Avaz” Igor Marković, univerzitetski profesor i stalni sudski vještak saobraćajne struke.
Broj saobraćajnih nesreća na putevima u BiH i do 80 posto je veći od onog u evropskim državama, prebrza vožnja uzrok je oko trećine njih, tako da su mjere koje trebamo poduzeti veoma jasne, ali ih eksperti uzalud ponavljaju nakon svake tragedije.
Marković: Nema preventivnih mjera. Facebook
Marković naglašava da je saobraćajna kultura u BiH ispod svakog nivoa.
– Stanje koje imamo je kombinacija mnogo faktora. Od nedovoljnog obrazovanja kroz autoškole, ali i osnovno i srednje obrazovanje, zatim nedovoljne svijesti i saobraćajne kulture, mladosti, obijesne vožnje, alkohola, starih vozila, loše infrastrukture, ovakvog sistema kažnjavanja, policije, tužilaštva i sudova. Tako dolazimo do ovih katastrofalnih podataka – ističe.
Bitna edukacija
Ako želimo unaprijediti stanje i crne statistike s bh. cesta učiniti barem malo drugačijima, potrebno je krenuti od edukacije, uvođenjem predmeta etika ponašanja u saobraćaju kroz osnovnu i srednju školu.
– Dovesti i vještake da kažu svoja iskustva, da pokažu i katastrofalne stvari, mrtve ljude po cesti. Kad udarite pješaka brzinom većom od 50 kilometara na sat, 97 posto su izgledi da će poginuti. Istovremeno pojačavati represivne mjere, povećavati kazne i primjenjivati ih. Niz je mogućnosti, od zabrane polaganja vozačkog ispita trajno, oduzimanja vozila, blokiranja imovine, uvezivanja kaznene evidencije s računima za struju ili vodu. Ako imate neplaćenih kazni, isključit ću vam struju – kaže prof. Marković.
Jeftinija kazna od parkinga
– Besmisleno je da se u Sarajevu više isplati platiti kaznu za nedozvoljeno parkiranje nego parking cijeli dan, jer kazna je 20, a parking 35 KM. U većini slučajeva, kad dođem na mjesto nesreće, vidim da ljudi ne vezuju pojas. Ako ne vežem pojas, ja mogu ugroziti samo sebe, ali nama nije žao ni sebe, a kamoli da o drugome vodimo računa – kaže Marković.
