Još jedna visokopozicionirana osoba uhapšena je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine zbog, između ostalog, zloupotrebe te visoke pozicije. Srozao je načelnik Općine Trnovo Ibro Berilo tu poziciju i sveo je na niske grane kad su ga pripadnici SIPA “posjetili”.
Berilo je, mijenajući partije, na poziciji stolovao dvadeset godina, pri čemu je bio neprikosnoveni vladar. U posljednjim kopačkama dosad igrao je utakmice za Stranku demokratske akcije.
I nije jedini koji je optužen, među ostalim za zloupotrebu položaja, dok su neki već pravosnažno i optuženi. Ali, ne odustaju od fotelje, a i zakoni im idu naruku.
Da li je možda rješenje za sprečavanje ovakvih i sličnih slučajeva ograničiti broj mandata izabranim nosiocima funkcija, bivši član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić za Raport odgovara da se o tome razmišljalo.
“Međutim, u mnogim državama nije ograničen broj mandata čelnim ljudima gradova i općina, tako da imate i u Beču gradonačelnika koji je dugo vremena na funkciji. Ali sve je do birača. Ako birači daju glas i povjerenje, ne vidim razlog da na lokalnom nivou treba ograničiti broj mandata, jer načelnik je u direktnom kontaktu s građanima”, priča nam Šehić.
S druge strane, dodaje, možda treba razmišljati o ograničavanju mandata članovima Predsjedništva.
Na Zapadu nema ograničenja
“Može biti dva mandata, ne uzastopno, nego ukupno, kao što je u SAD ili sl. O tome se može razgovarati, ali, opet, praksa u Evropi pokazuje da tamo nema toliko ograničenja mandata na lokalnom nivou”, govori Šehić.
Zastupnik Naroda i pravde u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Nihad Omerović mišljenja je da se apsolutno mora ograničiti broj mandata i to na svim pozicijama izvršne vlasti, prvenstveno na pozicijama općinskih načelnika, gradonačelnika zbog mogućnosti kompromitacije, kontaminacije određenih procesa.
“Trebalo bi maksimizirati broj mandata. Struka bi trebala da kaže svoje, tri, maksimalno četiri mandata trebala bi da budu. Imajući u vidu naš karakter, našu kulturu ponašanja, vidimo da praksa pokazuje da tamo gdje postoje dvodecenijski periodi u obnašanju određenih pozicija, to neminovno dovodi, u velikom broju slučaju, do određenih negativnih konačnih efekata”, kazat će Omerović za Raport.
Kad je riječ o konkretnom, gorenavedenom slučaju, Šehić podsjeća da to nije prvi slučaj.
“Moramo u društveni i uopće život vratiti moral i etiku. Bez morala nema ni uspješne politike, a znamo da su moralne vrijednosti u BiH degradirane. Nije poželjno biti pošten, iskren, istinit, vjerodostojan, to je temelj zdravog društva. Mi nemamo zdravo društvo, a znamo, i to je činjenica, da su mnogi, nažalost, u politiku ušli iz materijalnih, odnosno ličnih razloga gdje dovode politiku u suprotnost. Umjesto da je vode u općem interesu građana na lokalnom, državnom nivou, oni je vode u ličnom”, jasan je Šehić.
Potcrtava da dokle god je tako, mi ćemo imati ovakve slučajeve.
“Ono što je suština jeste da institucije koje treba da štite zakonitost i pravnu sigurnost moraju početi da rade svoj posao, jer svjedoci smo da su mnogi političari nemoralno bogati. U jednoj siromašnoj državi gdje 20 posto građana živi na rubu ili u siromaštvu, veći procenat je na rubu egzistencijalnog minimuma, a onda imate jako bogate ljude za naše uvjete, mnogi od njih se bave politikom zato što im politika nudi tu mogućnost da se obogate, a kad nemate tu političku odgovornost u životu, onda ne treba da čudi što imamo ovakvu situaciju”, ističe Šehić.
Inkriminacija procesa
“To je jedan od razloga, govorimo o eventualnoj inkriminaciji određenih procesa. Drugi razlog je što čovjek na toj poziciji upadne u tok monotonije, u tom dužem periodu učahuri se u stereotipne procese vođenja lokalnih zajednica, odnosno pozicija izvršne vlasti, tako da se postane bezenergično. Tako da u trećem ili četvrtom mandatu ne možemo vidjeti neke nove ideje, zamahe. Te pozicije zahtijevaju puno energije, hrabrosti za rješavanje određenih problema”, jasan je Omerović.
Šehić ističe da na Zapadu postoji politička i moralna odgovornost te da političari podnose ostavke.
“Ministri podnose ostavke za ‘banalne’ stvari koje se apsolutno ne mogu porediti s onim šta se radi u BiH, ali koji je to političar podnio ostavku? Tako da mora se mnogo toga uraditi u svim sferama društva od obrazovanja, vaspitanja, stvaranja ambijenta da počnemo afirmirati poštenje i iskrenost kao vrlinu, istinistost…, a ne ako kažete da je neki od političara pošten, onda kaže budala što se nije snašao. A zna se da je snalaženje protuzakonito, moramo nešto uraditi svi zajedno, i civilni sektor, i mediji, i obrazovanje… Pa vidite samo kad je obrazovanje u pitanju, pa tu je najveći kriminal. Možete kupiti diplomu i diplome se kupuju, ali znanje se ne može kupiti, poštenje i obraz se ne mogu kupiti, to se živi”, upozorava Šehić.
Bez obzira na to što je Ibro Berilo uhapšen, zajedno sa saradnicima, to ne mijenja pravo koje mu Izborni zakon garantira, a to je da se može ukazati na lokalnim izborima u oktobru te nastaviti tamo gdje je stao.
“To je jedan od razloga, govorimo o eventualnoj inkriminaciji određenih procesa. Drugi razlog je što čovjek na toj poziciji upadne u jedan tok monotonije, u tom dužem periodu učahuri se u stereotipne procese vođenja lokalnih zajednica, odnosno pozicija izvršne vlasti, tako da se postane bezenergično. Tako da u trećem ili četvrtom mandatu ne možemo vidjeti neke nove ideje, zamahe. Te pozicije zahtijevaju puno energije, hrabrosti za rješavanje određenih problema.
“Uvijek postoji presumpcija nevinosti, ali kad je krivična odgovornost u pitanju. Međutim, naši političari koji se pozivaju na presumpciju nevinosti zaboravljaju da postoji politička odgovornost. Neshvatljivo je da imate visokopozicinirane ljude koji su pravosnažno osuđeni a ne pada im na pamet da priznaju da su negdje pogriješili. To je naša realnost. Tu treba nešto raditi. Bez vraćanja morala i čestitosti ljudskog i profesionalnog obraza nećemo daleko dogurati”, zaključuje Vehid Šehić.
