Hrvatski građani će ove godine čak tri puta izlaziti na izbore, za Evropski parlament, Sabor i predsjednika zemlje.
Prvo će se održati izbori za Evropski parlament od 6. do 9. juna u kojem Hrvatska ima 12 zastupnika. Naš zapadni susjed je već tri puta sudjelovao na evropskim izborima.
Nakon toga će uslijediti izbori za Sabor, koji se po zakonu moraju održati u periodu od kraja augusta do sredine septembra, dok će se krajem 2024. godine održati i predsjednički izbori. Prvi krug bi treba biti održan u decembru.
Povodom toga razgovarali smo sa političkim analitičarem iz Hrvatske Krešimirom Macanom.
Kazao nam je da dvije ankete koje se rade u kontinitetu već godinama i javnom objavljuju (CroBarometar – terenska i Cro Demoskop – telefonska) pokazuju da su trendovi stabilni kad su u pitanju prve dvije stranke.
HDZ podržava između 25 i 30 posto, a SDP između 14.15 posto.
“Od ostalih stranaka samo još tri prelaze prag od 5 posto – Možemo (8-10 posto – ljevica), Most (7-9 posto – Desnica) i Domovinski pokret (7-9 posto – desnica) i one dosta osciliraju u rejtinzima koji će se vjerojatno stabilizovati kako se približavamo parlamentarnim izborima koje očekujemo sredinom maja. S obzirom da je Hrvatska podijeljena na 10 izbornih jedinica cenzus u pojedinim izbornim jedinicama još mogu proći jake regionalne stranke poput IDS (Centar liberali) u Istri i PGS (Centar) u Rijeci, Fokusa u Zagrebu (Centar Liberali) te Centar (Centar u Splitu)”, kazao je Macan.
Po njegovim riječim neodlučnih je jako puno, oko 19 posto, i pitanje je kome će se oni prikloniti na sam dan izbora, ako uopće izađu, mada interes za izbore u anketama raste.
“Ako se gledaju maksimalni rejtinzi u zbroju na desnom polu je 5 posto neodlučnih, dok je na centru i ljevici 13-15 posto i pitanje kome će se oni na kraju prikloniti jer neće sigurno glasati za desnicu. U samoj kampanji uvijek neko bolje odradi tu motivaciju birača i samo izvlačenje na birališta pa uglavnom rezultati kod njih budu i bolji od onih u istraživanjima. Može li se dogoditi neko iznenađenje, crni labud ili nešto slično – naravno da može u ovom vrlo dinamičnom trenutku u svijetu i regiji, u super izbornoj godini”, kazao je Macan.
HDZ i imenovanje Turudića?
Na pitanje da li bi imenovanje Ivana Turudića za glavnog državnog tužioca (DORH) moglo utjecati na izborni rezultat kazao je da će se to tek vidjeti.
“On na dužnost stupa tek 26. maja. Vladajući HDZ je pokazao da ima i više nego dovoljno ruka da ga izglasa, a manjina ima priliku jahati na ovoj temi do izbora. Dosad objavljeni podaci koji uvjetno rečeno kompromitiraju Turudića odnose se na situacije prije osam godina i više, pa bi se sve moglo i smiriti, ako ne bude novih dokumenata, poruka, ali i novijeg datuma. S druge strane vidimo da se ne boji medija, ide u njih, nastupa, možda i taj stil donese ponešto neočekivano”, kazao je Macan.
Smatra da je u svakom slučaju situacija nezahvalna za predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića par mjeseci pred izbore te da on očito nije imao puno opcija na raspolaganju nego potvrditi Turudića.
“Opozicija će tvrditi da se se tim odabirom pušta ‘lisicu u kokošinjac’ i da će Turudić preuzeti i kontrolu štete u tužilaštvu po pitanju HDZ-a, dok HDZ može tvrditi da nije niti dosad pa tako neće niti odsad biti taj koji kontrolira DORH budući da je barem jedna trećina ministara u ovih 8 godina od 30 koji su otišli, to moralo napraviti pod određenim sumnjama na nezakonitosti i korupciju”, kazao je Macan.
S druge strane Hrvatska kao članica EU ima i Ured evropskog tužitelja koji prati kako se troši evropski novac i koji odgovara direktno Briselu.
“Pa tako i da hoće HDZ ne može preuzeti kontrolu nad cjelokupnim sistemom tužilaštva niti to želi, što ne bi bilo poželjno ni po evropske ambicije Plenkovića”, rekao je Macan.
Koalicioni potencijal HDZ
Naš sagovornik ističe da je HDZ favorit za sastavljanje sljedeće vlade za koju mu treba 76 ruku, a zadnji put je imao 63 mandata plus tri iz Bosne i Hercegovine.
“To će teško ponoviti, pa se očekuje da će opak trebati koalicionog partnera. Naizgledniji kandidat je Domovinski pokret, no tada se komplikuje situacija s manjinama jer oni ne žele suradnju s Miloradom Pupovcem, predsjednikom SDSS-a i liderom Srba u Hrvatskoj, na čemu baziraju i svoju kampanju”, kaže Macan.
To bi bio rekordni treći mandat jedne vlade uzastopno od 2000, a već sada je Plenković premijer s najdužim mandatom dosad u modernoj Hrvatskoj.
Ističe da bi Bošnjaci u Hrvatskoj po prvi put mogli dobiti saborskog zastupnika jer su se sve bošnjačke političke opcije saglasile da podrže kandidaturu Armina Hodžića.
“On će se za to mjesto takmičiti s dosadašnjom saborskom zastupnicom Albankom Erminom Lekaj Prljaskaj koja je u ovom mandatu zastupala albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine”, navodi Macan.
Stanje na lijevom spektru
Na pitanje da li bi stranke ljevice, SDP i Možemo mogle koalirati sa strankama desnog spektra, Domovinskim pokretom i Mostom, Macan je kazao da je pitanje da li bi i tada imali dovoljno ruku.
“Ali teško je baš očekivati da će moći pomiriti sve svoje razlike, jedino ako budu blizu jedinom cilju oko kojeg se eventualno mogu suglasiti – micanje HDZ-a s vlasti. Vidjeli smo ovih dana i u slučaju Turudić da se koliko toliko može formirati lijevi blok, desnica uvijek ide u dva jer se Most i Domovinski pokret grčevito bore međusobno za svaki procenat podrške. DP je čak složio zadnju aferu Lovrinčević Mostu i dobro ga zaljuljao i pretekao u nekim anketama”, kazao je Macan.
Smatra da SDP raste već mjesecima jer rade sistematsku kampanju i oni bi trebali biti oni koji pi nakon izbora trebali inicirati takvo zajedničko djelovanje.
Ko izlazi na megdan Milanoviću?
Macan ističe da se kao protivkandidati HDZ-a aktuelnom predsjedniku Zoranu Milanoviću spominjali Dragan Primorac, ugledni naučnik i bivši član HDZ, te Marija Pejčinović Burić, još uvijek aktuelna predsjednika Vijeća Evrope koja se nije javila za novi mandat.
“Oni bi mogli biti dostojni protivnici aktualnom predsjedniku Zoranu Milanoviću, koji je zasad vrlo stabilan i favorit za još jedan petogodišnji mandat”, kazao je Macan.
Smatra da HDZ sam unutar stranke teško može iznjedriti neko novo jako ime.
“Sve će to biti alibi kandidati. Očekujem da će tu računicu možda pomrsiti neko sa strane nezavisni, kao Miroslav Škoro 2019. godine. Građani više ne odobravaju rad predsjednika Milanovića nego obratno u anketama, ali tamo je i dalje najpozitivniji političar što je rezultat njegovog neobično žestokog javnog nastupanja. Ne vole kad se svađa jer mora doprinositi stabilnosti, ali opet neka im je rekao to što im je rekao”, rekao Macan.
Tvrdi da će ga sigurno podržati SDP jer nema razloga da bude drugačije.
“Milanović funkciniše kao svojevrsni šef opozicije, iako bi predsjednik trebao biti neutralan i to radi dosta problema preostalim liderima opozicije jer nekako ostaju u njegovoj sjeni posebno šef SDP-a Peđa Grbin koji zasad u anketama stoji lošije od stranke. Milanović više reagira načelno, principijelno, ne zauzima stranačke pozicije na prvu tako da izravne štete SDP-u nema. Ali liderima opozicije ‘troši kisik’ za djelovanje”, kazao je naš sagovornik.
Za kraj razgovora upitali smo ga da li u odnosu prema BiH postoji razlika u djelovanju i percepciji vodećih stranaka u Hrvatskoj, odnosno može li se uopšte očekivati da BiH bude tema izborne kampanje.
“Hrvatska jednoznačno podržava BiH na putu u EU i tu su aktivni i premijer Plenković i predsjednik Milanović. Mislim da im sadašnja većina u na razini BIH i Federaciji čini poželjne partnere za razgovor (uz izuzetak člana predsjedništva Željka Komšića kojeg ne priznaju kao legitimnog predstavnika Hrvata u BiH), tako da ne vidim prostor za neka sukobljavanja na razini država (uz izuzetak bilo kakve situacije oko Milorada Dodika). No, budući da se 3 mandata dijaspore uglavnom izglasaju u BiH bit će zanimljivo vidjeti hoće li ih ponovno sva tri osvojiti baš HDZ ili će jedan netko uspjeti otrgnuti. Tu bi moglo doći do nekakvih podjela i negativne kampanje”, zaključio je Macan.
