Ministarstvo pravde BiH pripremilo je izmjene Izbornog zakona BiH koje podrazumijevaju i ‘legitimno predstavljanje’, o čemu je Raport već pisao, a u nastavku donosimo i detalje o tome, koje još izmjene Izbornog zakona BiH, predlaže to ministarstvo.
Iako su tehničke izmjene Izbornog zakona koje podrazumijevaju uvođenje novih tehnologija u izborni proces u BiH, a sve s ciljem sprečavanja izbornih krađa i manipulisanja i izbornim procesima i rezultatima, prioritet i u smislu evropskog puta BiH, u predloženom nacrtu, one su svedene na pilot-projekt.
To znači da ovaj zakon ne previđa uvođenje novih tehnologija na svim biračkim mjestima, nego u ‘ograničenom opsegu’ i u istom broju mjesta u FBiH i u RS.
Kupovina vremena
S tim pilot-projektom tek je predviđeno da se uz ručno brojanje glasova, vrši i ono elektronskim putem, te se listići, kako je navedeno ‘skeniraju na način da se ne naruši tajnost glasovanja’.
“Izmjene Izbornog zakona BiH u vezi s uvođenjem i primjenom novih izbornih tehnologija, kako je definirano izmjenama i dopunama članaka 2.20, 3.2, 5.8 i 5.22 ovoga Zakona, primjenjuju se u ograničenom opsegu, u formi pilot-projekta, te se tretiraju kao probna primjena navedenih odredbi. CIK BiH je dužan odrediti opseg primjene pilot-projekta i biračka mjesta na kojim će biti realiziran na području Bosne i Hercegovine, a koja moraju ravnomjerno obuhvatiti oba entiteta, te je odgovorna za realizaciju projekta.
Najkasnije 30 dana od okončanja pilot-projekta CIK BiH je dužan podnijeti izvještaj Parlamentarnoj skupštini BiH o uspješnosti implementacije pilot-projekta. Parlamentarna skupština će donijeti odluku o modelu i elementima uvođenja izbornih tehnologija, a na osnovu navedenog izvještaja o uspješnosti implementacije pilot-projekta”, navodi se u novom nacrtu izmjena Izbornog zakona BiH.
Jasno je da se na ovaj način u stvari samo “kupuje vrijeme” i da nije pokazana istinska volja da se u izborni proces uvedu nove tehnologije, nego da se nastavi po starom receptu krađe izbora.
Članovi Kolegija PSBiH birat će kandidate za CIK
Nakon dugogodišnjih međusobnih optužbi raznih politika da je Centralna izborna komisija pod političkim uticajem “ovih ili onih”, novi zakon ne da “oslobađa” izbor članova CIK-a od političkog uticaja, nego taj izbor stavlja pod apsolutnu kontrolu vlasti.
Prema sadašnjem zakonu sedmočlana Komisija za izbor i imenovanje dostavlja listu kandidata Predstavničkom domu PSBiH koji bira članove CIK-a, također, njih ukupno sedam.
Trenutni zakon propisuje da dva člana komisije koja sastavlja listu kandidata za članove CIK-a, imenuje predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća između članova Vijeća, tri imenuje Zajednička komisija za administrativne poslove Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine između članova te komisije iz Predstavničkog doma PSBiH i dva člana imenuje predsjednik CIK-a iz reda članova te komisije.
Prema novom zakonu predviđeno je da komisiju koja bi ubuduće sastavljala listu kandidata za članove CIK-a, čini šest članova oba doma Kolegija PSBiH.
S obzirom na to da su čelnici Parlamenta BiH uvijek iz vladajuće koalicije to znači da bi izbor članova CIK-a, u potpunosti bio stavljen pod kontrolu vlasti.
Predstavnički dom PSBiH, naime bio bi obavezan imenovati članove CIK-a prema redoslijedu na listi koji je utvrdio zajednički Kolegij oba doma PSBiH.
Zanimljivo je da novi zakon predviđa da se birački materijal biračkim odborima, a u skladu s uputstvom CIK-a dostavlja čak 48 sati prije otvaranja biračkih mjesta na dan izbora, te propisane izborne tehnologije.
Sadašnji zakon propisuje da se izborni materijal dostavlja najkasnije 12 sati prije izbora, a s obzirom da se ne predlaže brisanje tog člana, to znači da u sadašnjem zakonu ostaju obje mogućnosti.
Stop ratnim zločincima na izborima
Jedna od izmjena u Izbornom zakonu koju predlaže Ministarstvo pravde BiH, a koja se može ocijeniti i pozitivnom u odnosu na sadašnji Zakon, jeste ona koja predviđa da se svim osobama osuđenim pred međunarodnim i domaćim sudovima za zločine protiv čovječnosti zabrani kandidiranje na izborima i imenovanje na bilo koju imenovanu, izbornu i drugu javnu dužnost na teritoriju Bosne i Hercegovine.
Do sada su, kao što je poznato i presuđeni ratni zločinci mogli biti kandidati na izborima, a neki su i na osnovu izbornih rezultata obavljali javne funkcije.To bi im novim zakonom bilo onemogućeno.
No, s novim prijedlogom Zakona u izborni ciklus uvodi se nova kategorija kandidata.a to su državni službenici, kojima je to do sada bilo zabranjeno.
Novim prijedlogom zakona precizirano je i da ukoliko jedna osoba bude imala dvostruku, odnosno funkciju i u izvršnoj i u zakonodavnoj vlasti dužna je da svoj mandat u zakonodavnom tijelu stavi u mirovanje prije konstituirajuće sjednice zakonodavnog tijela u koje je izabrana, dok se druga osoba ne imenuje na istu izvršnu funkciju ili dok ne podnese ostavku.
U razdoblju u kojem mandat miruje, mandat se dodjeljuje sljedećem kandidatu iste liste s koje je izabrana osoba s mandatom u mirovanju.
“Po prestanku obavljanja izvršne funkcije izabrani član zakonodavnog tijela koji je stavio svoj mandat u mirovanje, može ponovno obavljati svoj mandat, pod uvjetom da podnese pismeni zahtjev CIK-u najkasnije u roku od osam dana od dana prestanka vršenja izvršne funkcije.
Mirovanje mandata, kao i mandat zamjenskog člana, prestaje petog dana od dana podnošenja pismenog zahtjeva”, stoji u novom prijedlogu Izbornog zakona BiH koji je pripremilo Ministarstvo pravde BiH.
S obzirom na izmjene ovog zakona, koje podrazumijevaju i očigledno ispunjavanje želja HDZ-a BiH u pogledu “legitimnog predstavljanja” o čemu je Raport već pisao, jasno je da na političkoj sceni BiH slijedi “nova drama” u vezi s Izbornim zakonom BiH.
