Ruskog predsjednika Vladimira Putina iduće godine očekuju izbori. Ima li uoči njih pravo tvrditi da je za rusku ekonomiju stvarno najgore prošlo?
Gotovo dvije godine nakon početka ruskog napada na Ukrajinu gospodarstvo najveće zemlje na svijetu pokazuje iznenađujuću otpornost na lavinu zapadnih sankcija, piše agencija France Presse.
Ekonomisti, međutim, tvrde da ruska ratna ekonomija sada pokazuje znakove pregrijavanja, a zapadni čelnici paralelno se nadaju da će sankcije Moskvi konačno zadati udarac.
Izvor iz francuske diplomacije izrazio je nadu da će sankcije napokon pokazati svoje djelovanje krajem 2024. ili početkom 2025. godine.
“Sankcije su poput rupice na gumi. Ne djeluje odmah, no djeluje”, rekao je drugi evropski diplomat za francusku agenciju.
„To je maraton, ne sprint”, kazala je pak Agathe Demarais, analitičarka Evropskog vijeća za inozemne odnose, paneuropskog think-tanka.
Ona tvrdi da cilj sankcija nije bio kolaps devete najveće ekonomije na svijetu, što bi dovelo do globalne krize, niti smjena režima.
“Njihov cilj je ograničiti kapacitete ruskog ratnog stroja”, rekla je.
Evropska unija dosad je uvela 11 krugova sankcija Rusiji od početka invazije u 2022., uključujući i nad njezinim energetskim sektorom.
Dvanaesti krug, s uključenom zabranom uvoza ruskih dijamanata, trenutno je u pripremi.
Prema službenim podacima, oko 49 posto evropskih izvoza u Rusiju i 58 posto ruskog uvoza je pod sankcijama. Čak i ako je Rusija postala najsankcioniranija zemlja na svijetu, njezina ekonomija je uzdrmana, ali ne i poražena.
Promatrači smatraju kako su prošle ekonomske krize i prvi krug evropskih sankcija zbog aneksije Krima 2014. Putinov ekonomski tim naučili kako da bolje upravljaju rizicima.
Simptomi pregrijavanja
Kremlj iduće godine planira povećati izdvajanja za odbranu za gotovo 70 posto, što je pokazatelj kako se Moskva vjerovatno priprema za dugi rat u Ukrajini.
“Nadišli smo sve probleme koji su se pojavili nakon uvođenja sankcija i sad započinjemo novu fazu razvoja”, najavio je Putin u oktobru.
Prema službenim ruskim statistikama, BDP zemlje narastao je za 5,5 posto u trećem kvartalu ove godine, a iduće godine se očekuje rast od 2 posto.
Alexandra Prokopenko iz Carnegie Russia Eurasia Centra rekla je kako je rusko ekonomija dobra odgovorila, ali dodaje da su pokazatelji zavaravajući.
“Tu su svi simptomi pregrijavanja. Trećina rasta se odnosi na izdvajanja za vojsku, pa je ekonomija postala ovisna o tome”, rekla je Prokopenko koja je radila u ruskoj središnjoj banci između 2019. i rane 2022. godine.
“Narasla je i ovisnost o nafti, sada je veća nego prije rata”, kazala je.
Kako bi zaobišla sankcije na prodaju nafte Rusija je stvorila veliku paralelnu finansijsku infrastrukturu.
Prokopenko je istaknula kako glavni prihod od izvoza Rusiji i dalje dolazi od prodaje energenata te je izdvojila kupce poput Kine i Indije.
Prema organizaciji Global Witness, evropski uvoz ruskog ukapljenog zemnog plina (LNG) narastao je za 40 posto u prvih sedam mjeseci godine, s vrijednošću od gotovo 5,3 milijardi eura.
Kompanije u zemljama poput Turske, UAE-a, Kine i postsovjetskih država poput Kazahstana dio su ruskih shema za zaobilaženje sankcija. Istraživanja pokazuju da Rusija putem trećih zemalja ima i pristup zapadnoj vojnoj tehnologiji.
Prokopenko naglašava da su čak i evropske firme spremne na nastavak trgovine s Rusijom, uključujući proizvode dvostruke namjene, ako se dogovori mogu postići preko trećih zemalja.
Puna novca
Demarais priznaje da postoje „nekonzistentnosti” u donošenju evropskih politika o Rusiji te tvrdi da je teško predvidjeti koliko otpornost Moskve može trajati.
“Trenutno su na ratnoj nozi, no koliko to može trajati? Teško je reći”, rekla je.
“Društveni mir također košta”.
Iako su sankcije zakomplicirale živote ruskog stanovništva, dio bogatih Moskovljana živi bolje nego ikad, izravno se koristeći ratom, tvrde promatrači.
“Moskva je puna novca”, napisao je na Facebooku politički analitičar Sergej Medvedev.
Svjedoci prenose kako je na ulicama Moskve više skupih automobila nego prije, a luksuzne trgovine i restorani ne pokazuju znakove krize.
Denis Volkov i Andrej Kolesnikov prošli su mjesec u tekstu za Carnegiejevu zakladu za međunarodni mir napisali kako su se Rusi prilagodili novim ekonomskim uvjetima „u razmaku od samo jedne godine”.
„Većina Rusa shvaća da rat u Ukrajini neće završiti uskoro te se pokušavaju ne fokusirati previše na vojne teme ili razvoj događaja na frontu”.
Rusko društvo, zaključili su, „naučilo je prestati brinuti o ratu”.
