Federalni hidrometeorološki zavod objavio je da proljeće ove godine u Bosni i Hercegovini stiže 20. marta u 04:01, označavajući početak jednog od najljepših godišnjih doba. Međutim, mnogi su iznenađeni ovim datumom, jer su tradicionalno učili da proljeće počinje 21. marta. Što je onda uzrok ovom “pomaku” u kalendaru? Astronomi imaju odgovor.
Astronomsko određivanje godišnjih doba temelji se na položaju Zemljine orbite u odnosu na Sunce. Prema njihovim proračunima, Zemljina rotacijska os mora biti nagnuta pod određenim kutem u odnosu na putanju kojom kruži oko Sunca kako bi se označio početak proljeća. Taj kut iznosi 23.5 stupnjeva, a kada se Zemlja nađe u toj poziciji u svom godišnjem putovanju oko Sunca, astronomi taj trenutak smatraju ravnodnevicom, odnosno početkom proljeća.
No, tu dolazi do zanimljivog fenomena. Sunčeva godina, odnosno period potreban Zemlji da obiđe Sunce, ne podudara se potpuno s “zvjezdanom godinom”, odnosno periodom rotacije Zemlje oko svoje ose u odnosu na fiksne tačke na nebu. Razlika između ova dva vremenska okvira iznosi oko 20 minuta. Ta razlika, iako naizgled mala, uzrokuje pomjeranje početka proljeća i drugih godišnjih doba kroz vremenski period.
Prema astronomskim izračunima, od 2008. do 2101. godine, početak proljeća će se kretati između 19. i 20. marta. To znači da će se, u skladu s tim, i naš kalendar prilagođavati promjenama u astronomskim pojavama.
Štaviše, projekcije pokazuju da će 2044. godine proljeće u Bosni i Hercegovini stići već 19. marta, što dodatno ilustrira kako suvremena astronomija utječe na naše koncepte vremena i kalendara.
Iako se možda čini neobičnim da se početak proljeća “pomjera” u kalendaru, ovi fenomeni su sastavni dio kompleksnosti prirode i našeg razumijevanja nje. Stoga, dok čekamo dolazak proljeća, možemo se diviti i razmišljati o tim fascinantnim astronomskim pojavama koje oblikuju naš svijet i našu percepciju vremena.
