Ogorčena bošnjačka opozicija sve češće traži ukidanje OHR-a: Šta bi bilo s BiH da nema visokog predstavnika

56

Prošlog petka ispred zgrade Ureda visokog predstavnika u Sarajevu održan je protest organiziran od strane Asocijacije nezavisnih intelektualaca „Krug 99“. Povod protestu bio je nedavni potez visokog predstavnika Kristijana Šmita u vezi sa rušenjem presude u slučaju “Kovačević”, koji su prosvjednici ocijenili kao „antibosansko djelovanje“.

Poziv na ostavku i ukidanje OHR-a

Među glavnim porukama koje su se mogle čuti tokom protesta, dominirali su zahtjevi za Šmitovom ostavkom i ukidanjem institucije visokog predstavnika. Britanski historičar Marko Atila Hoare, koji radi u Sarajevu, iznio je jasan stav: „Vrijeme je za izbacivanje visokog predstavnika iz BiH i zatvaranje njegovog ureda kao barijere ljudskim pravima.“ Ove izjave ukazuju na rastući protivnik prema OHR-u, posebno unutar krugova bliskih opoziciji.

Šmitovi koraci i reakcije

Šmit je, nasuprot svom prethodniku Valentinu Incku, koji je uglavnom bio pasivan, počeo intenzivnije koristiti bonske ovlasti. Njegovi potezi uključuju poništavanje vanustavnih odluka donesene od strane Vlade i Skupštine RS-a, što je izazvalo žestoke reakcije, posebno među političarima iz SDA i DF-a. Ovi potezi, prema njihovom mišljenju, ometaju njihove političke ambicije i sprječavaju formiranje vlasti u Federaciji.

Posljedice nedostatka visokog predstavnika

S obzirom na trenutnu političku situaciju, postavlja se pitanje: šta bi se desilo da visokog predstavnika u BiH nema? BiH bi se mogla suočiti s dodatnim napetostima, a posebno bi se ojačale separatističke tendencije Milorada Dodika. U nedostatku OHR-a, ko bi mogao spriječiti Dodikove poteze prema neovisnosti ili provedbi odluka koje ignoriraju Ustavni sud?

Strahovi i dileme

Najavljeno obraćanje Šmita u Evropskom sudu za ljudska prava u slučaju „Slaven Kovačević“ izazvalo je paniku među pripadnicima SDA i DF-a. Optužbe da Šmit želi srušiti presudu u korist hrvatskih interesa postavljaju dodatna pitanja o političkim motivima i realnosti u kojoj se nalaze. Je li moguće da strah od Šmitove intervencije zapravo odražava nesigurnost tih političkih krugova u vezi sa vlastitim argumentima?

Protesti organizirani od strane „Kruga 99“ reflektiraju dublje društvene i političke podjele unutar Bosne i Hercegovine. S jedne strane, postoji jasna potreba za jačanjem institucija koje štite ljudska prava i stabilnost, dok s druge strane, postoje strahovi od prekomjernog uticaja stranih faktora na domaću politiku. U ovom kompleksnom okruženju, budućnost BiH ovisi o sposobnosti njenih lidera da pronađu balans između unutrašnjih i vanjskih pritisaka, kako bi osigurali miran i prosperitetan suživot svih građana.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Sličan sadržaj

“Prije desetak godina moji roditelji su se razveli”

“Prije desetak godina moji roditelji su se razveli. Obzirom da je tata...

“Muž me vara ko zna koliko već dugo, a toga sam svjesna zadnja 3 mjeseca”

“Muž me vara ko zna koliko već dugo, a toga sam svjesna...

PRIČA: “Imam dva sina. Jedan se odavno oženio i otišao od kuće, ali drugog sam rodila u 40-toj godini Share

“Imam dva sina. Jedan se odavno oženio i otišao od kuće, ali...