Posljednjih mjeseci mediji su u više navrata pisali o pukotini koja se pojavila na jednom od najviših mostova u regionu i najkompleksnijih objekata na Koridoru 5C u BiH.
Po kakvim se mostovima zaista vozimo?
Posljednjih mjeseci mediji su u više navrata pisali o pukotini koja se pojavila na jednom od najviših mostova u regionu i najkompleksnijih objekata na Koridoru 5C.
Postojanje pukotina koje su se pojavile i prije okončanja radova, potvrdili suiI u “Autocestama FBiH” gdje i dalje analiziraju opcije i pripremaju izradu konačnog rješenja za sanaciju.
A kakva je bezbjednost već postojećih mostova u BiH, vrše li se sve potrebne provjere i šta ista kažu?
Prije svega starog mosta u Gradišci, na graničnom prelazu sa Hrvatskom, koji je nerijetko pun kamiona i šlepera u obe trake, ali i brojnih drugih mostova koji su većinom stari po 40 godina i više.
To pitanje smo uputili Putevima Republike Srpske, gdje nam je rečeno da je “u toku tenderska procedura za izbor izvođača za ispitivanje bezbjednosti mostova, i dok je procedura u toku, nisu u mogućnosti da komentarišu, ali da će to moći nakon provođenja tenderske procedure”!?
Obratili smo se i Putevima RS kako bi saznali da li je stanje ovog mosta „fizički“ zadovoljavajuće, vrše li se sve potrebne provjere i šta ista kažu, ali iz ove institucije već 15 dana ne
Iako ovaj odgovor nema nikave veze sa našim pitanjima o bezbjednosti mostova, ipak moramo pohvaliti Autoputeve RS, obzirom da nam na ova ista pitanja prije dvije godine nisu ni htjeli odgovoriti iako smo im se obraćali u više navrata.
Tada smo u razgovoru sa stručnjacima pokušali saznati ima li mjesta za strahovanje građana, kako od bezbjednosti starog mosta u Gradišci, tako i od brojnih drugih mostova koji su većinom stari po 40 godina i više.
Podsjetimo, Srđan Pavlović, dipl.ing. iz građevinskog preduzeće Routin doo Banjaluka za BUKU je tada rekao da su situacije u kojima je most pun kamiona i šlepera standardne proračunske situacije za mostove ranga u Gradišci i to ne predstavlja nikakvu opasnost kada se most redovno održava i kada je u dobrom stanju.
“Ukoliko su mostovi u izuzetno lošem stanju, onda to može dovesti do povećane vjerovatnoće za havariju. Prema dosadašnjem iskustvu, svi mostovi koji su se srušili usljed saobraćaja su se rušili ili veoma brzo nakon same izgradnje, što je posljedica loše izgrađenog mosta, ili nakon dugo godina zbog neodržavanja”, pojašnjava Pavlović.
Što se tiče starog mosta u Gradišci, dodaje, velika je vjerovatnoća da je projektovan prema “Privremenim tehničkim propisima za opterećenje mostova na putevima” iz 1949. godine tzv. “PTP-5” propisu, dok on sada mora zadovoljavati nosivost na saobraćajna opterećenja od 60 tona pojedinačnog vozila prema Pravilniku o tehničkim normativima za određivanje veličina opterećenja mostova “Sl. List br-1/91” iz 1991. godine. Inače, u Republici Srpskoj je u toku je usvajanje novih standarda za mostovska opterećenja koja su aktuelna u svuda u Evropi (standard BAS EN 1991-2) a koja će za nijansu povećati kriterijume za potrebnu nosivost mostova.
Stoga, zaključuje Pavlović, nosivost ovog mosta bi trebala da je u potpunosti uredna, ukoliko je njegovo “fizičko” stanje zadovoljavajuće.
“Ukoliko neki most nema zadovljavajuću nosivost, tj. kako se u stručnoj terminologiji kaže, zahtijevani koeficijent pouzdanosti, najčešće se pribjegava ojačanju mosta do potrebne nosivosti ili projektovanju potpuno novog objekta. Mostovi se projektuju da podnesu gužvu na mostu sa velikim procentom teških kamiona, a ako se posmatra nosivost mosta na pojedinačno teško vozilo, onda je dozvoljena težina tog vozila 60 tona. Generalno, na većini mostova je moguć prevoz mnogo većeg tereta od 60 t, čak više i od 300 t, ali to zahtijeva posebne dozvole za transport specijalnih tereta a za koje se moraju raditi ekspertske analize o nosivosti mosta”, ističe naš sagovornik.
Stari most u Gradišci je granični most i u vlasništvu je obe države, pa je održavanje mosta regulisano ugovorom između njih. U sklopu održavanja, redovno se moraju vršiti pregledi mostova, što je propisano dokumentom koji su donijeli JP Putevi RS i JP Ceste FBiH. Preglede su, navodi naš sagovornik, dnevni, mjesečni, sezonski, redovni i glavni pregled, a kod nas ga vrše ustanove u čijem je vlasništvu most, u ovom slučaju “JP Putevi RS”.
“Svaki od navedenih pregleda je detaljniji od prethodno navedenog, dok su najpotpuniji pregledi glavni pregledi koji se obavljaju svakih 5-6 godina. Ukoliko se tokom pregleda posumnja na kvalitet, nosivost ili sigurnost mosta, onda mostovi ispituju probnim statičkim i dinamičkim opterećenjem gdje se evidentira stanje objekta, sva oštećenja i donosi odluka da li je na mostu neophodno izvršiti popravke npr. obnoviti antikorozivnu zaštitu, zamjeniti ležišta itd.”, zaključio je Pavlović.
Kontaktirali smo i prof. dr. Osmana Lindova, inžinjera saobraćaja i profesora na sarajevskom Fakultetu za saobraćaj i komunikacije.
O starom mostu u Gradišci ne posjeduje podatke, ali ono što je poznato, kaže, jeste da su gotovo svi mostovu u BiH stari po 40 godina i da svi moraju doživjeti ozbiljnu rekonstrukciju, a da imamo problem ispitivanja mostova zna po elaboratima vanrednog i vangabartinog prevoza. “Gotovo svi mostovi na magistralnoj mreži u BiH su ispod ili na granici izdržljivosti velikih tereta, i vjerovatno neće proći dugo vremena da se desi neka katastrofa da most propadne pod teretom. Isto tako znam da se ispitivanja mostova rijetko provode i da koristimo statička ispitivanja od prije 20 i više godina, sve ovo navodi na ozbiljnu zabrinutost za naše mostove i njihovu sigurnost”, zaključuje za BUKU Lindov.
Obzirom da nadležne institucije nisu odgovorile na naša pitanja, ostaje nam samo da se pitamo koliko su nam mostovi sigurni i da li se vrše sve neophodne kontrole i održavanja.
I da se nadamo da do neke tragedije neće doći. Jer nada nam je, izgleda, samo još ostala.