U Bosni i Hercegovini, političke stranke i nezavisni kandidati suočavaju se s kaznama zbog kršenja Izbornog zakona BiH, koji zabranjuje preuranjenu izbornu kampanju. Od raspisivanja lokalnih izbora za 6. oktobar 2024. godine do 23. jula ove godine, Centralna izborna komisija (CIK) BiH zaprimila je 210 prigovora na nepoštivanje zakona o predizbornoj kampanji. Do sada je izrečeno najmanje 113.000 KM kazni, što je značajan iznos, ali pitanje koje se postavlja je: imaju li ove kazne stvarni efekat na ponašanje stranaka?
Kazne i njihov uticaj
Iako izrečene kazne dostižu visoke iznose, čini se da političke stranke ne posvećuju dovoljno pažnje zabrani preuranjene kampanje. Prema podacima, brojne stranke, uključujući najveće političke aktere, nastavljaju s kršenjem zakona, bez obzira na izrečene kazne. Ovaj fenomen može ukazivati na to da ili stranke imaju dovoljno sredstava da podnesu troškove kazni, ili da kazne nisu dovoljno visoke da bi ih obeshrabrile.
Ko Su najveći kršitelji?
Najveće kazne su izrečene Stranci demokratske akcije (SDA) i Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). SDA je kažnjena sa ukupno 21.000 KM zbog preuranjene kampanje njenih kadrova, dok je SNSD pretrpio kazne u iznosu od 15.000 KM zbog zloupotrebe javnih resursa i djece u političke svrhe. Iako SNSD redovito plaća izrečene kazne, očigledno je da kazne ne sprječavaju ponavljanje prekršaja.
Kazne po strankama
Pored SDA i SNSD, kazne su izrečene i drugim strankama kao što su Srpska demokratska stranka (SDS), Partija demokratskog progresa (PDP), Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZBiH) i drugi. Na primjer, PDP je kažnjen sa 6.500 KM zbog preuranjene kampanje, dok je HDZBiH kažnjen s 6.000 KM zbog aktivnosti Stjepana Duje.
Veće kazne kao moguće rješenje
CIK je ranije najavio mogućnost izricanja većih kazni za ponovljene prekršaje, u rasponu od 3.000 do 30.000 KM za političke stranke. Međutim, do sada nisu izrečene rigoroznije kazne, a neke odluke su još uvijek u postupku žalbi.
Najviša pojedinačna kazna
Najveća pojedinačna kazna do sada je izrečena stranci Snaga naroda, u iznosu od 6.000 KM zbog preuranjene kampanje putem video spota. Ova kazna pokazuje da CIK uzima ozbiljno kršenje zakona, ali je pitanje da li su te kazne dovoljno disiplinske.
Dok su kazne za preuranjenu izbornu kampanju značajan korak ka održavanju pravila izbornog procesa, trenutni sistem kazni možda nije dovoljno efikasan u sprječavanju kršenja zakona. Iako kazne dosežu visoke iznose, čini se da političke stranke i dalje nastavljaju s preuranjenim kampanjama, što može ukazivati na to da su kazne još uvijek premale u odnosu na potencijalne koristi koje stranke dobijaju kroz preuranjenu promociju.
Ovo postavlja pitanje o potrebi za rigoroznijim kaznenim mjerama ili dodatnim reformama u izbornom zakonodavstvu kako bi se postigla veća usklađenost i pravičnost u izbornom procesu.
