Izraelski diplomat na Balkanu izazvao je oluju kritika, nakon što je ruskim državnim medijima rekao da ne vjeruje da zloglasni masakr više od 8.000 muškaraca i dječaka Bošnjaka 1995. godine predstavlja genocid.
Govoreći za novinsku agenciju Sputnik, koju kontrolira Kremlj, Yahel Vilan, izraelski ambasador u Srbiji, izjavio je da nazivanje masovne egzekucije koju su jedinice bosanskih Srba počinile u gradu Srebrenici genocidom “umanjuje važnost tog pojma, koji, po mom mišljenju, treba koristiti samo za genocid”, prenosi Times of Israel.
Izrael pozvan u Haag
“I Izrael je pozvan u Haag zbog navodnog genocida u Gazi. Za mene se Srebrenica ne bi trebala nazivati genocidom”, rekao je Vilan, osvrćući se na nedavni zahtjev Južnoafričke Republike koji optužuje Izrael za genocid pred Međunarodnim sudom pravde.
Međunarodni sudovi u Haagu proglasili su zločin u Srebrenici genocidom, prvim u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Sudije Ujedinjenih naroda također su osudili glavne ofcire vojske bosanskih Srba i političke vođe za genocid, piše izraelski portal Times of Israel koji u nastavku teksta navodi:
Vilanovi komentari uslijedili su dok se bošnjački političari zalažu za usvajanje nacrta rezolucije UN kojom se obilježava genocid.
Dok ovu mjeru podržavaju brojne evropske zemlje i Sjedinjene Američke Države, diplomata je rekao da nije siguran kako će Izrael glasati po tom pitanju.
Reagirajući na to, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković osudio je Vilanovu “sramotnu izjavu”, ustvrdivši da su takve tvrdnje “ne samo duboko pogrešne, već i uvredljive za žrtve i preživjele genocida u Srebrenici, kao i za sve one koji drže do istine i pravda u međunarodnoj zajednici.”
“Da podsjetimo ambasadora Vilana, usporedba holokausta i genocida u Srebrenici nije stvar takmičenja u stradanju, već priznanja da svaka žrtva zločina protiv čovječnosti zaslužuje jednaku čast i pravdu.
Umanjivanje značaja zločina u Srebrenici pod krinkom ‘važnosti terminologije’ nije samo intelektualno nepošteno, već je i moralno upitno”, rekao je Konaković.
Sramota za diplomatiju
Vilan je, nastavio je, “sramota za diplomatiju i ljudska sramota”.
Direktor Memorijalnog centra o genocidu u Srebrenici Emir Suljagić također je osudio Vilanovu izjavu, izjavljujući da potonji “ne govori u ime jevrejskog naroda, i pogotovo ne za žrtve holokausta.”
Suljagiću su se u njegovoj osudi pridružili visoki čelnici jevrejske zajednice u BiH.
U telefonskom razgovoru iz Sarajeva, Jakob Finci, predsjednik bosanskohercegovačke židovske zajednice, ustvrdio je da je Vilan otežao posao svojim biračima.
Mnogi Bošnjaci su već protiv Izraela zbog rata u Gazi i poricanje da je Srebrenica masakr samo pogoršava takve tenzije, rekao je, spekulirajući da su komentari ambasadora povezani sa sukobom.
“Pomalo se boje konačnih rezultata Gaze, da će neke zemlje pokrenuti slučaj poput Južne Afrike tvrdeći da je ovo bio genocid u Gazi.
Stoga je bolje držati se druge strane, poricati da se bilo kakva vrsta zločina može nazvati genocidom”, rekao je on.
Takav pristup mogao bi se odbiti u Izraelu, dodao je Vladimir Andrle, predsjednik filantropske organizacije La Benevolencija Židovske zajednice.
“Negiranjem genocida u Srebrenici otvaramo vrata negatorima holokausta da istom logikom negiraju presude koje utvrđuju genocid nad Židovima i sudove koji su te presude donijeli”, rekao je u WhatsApp poruci.
Etnička napetost
“Nadam se da je ovo stajalište stajalište jednog ambasadora, a ne službeni stav države Izrael”, dodao je Andrle.
Bosna i Hercegovina ostaje etnički podijeljena i politički napeta dugo nakon završetka rata 1992-1995.
Problematična balkanska država traži članstvo u Evropskoj uniji, ali unutrašnje podjele – koje su značajno pojačane argumentima oko naslijeđa sukoba – ometaju taj napor.
Čelnik separatista bosanskih Srba Milorad Dodik zaprijetio je da će se bosanski Srbi, koji kontroliraju oko pola Bosne, odvojiti od ostatka zemlje ako rezolucija o Srebrenici bude usvojena u Generalnoj skupštini UN.
U nastojanju da pridobije protivljenje Jerusalema ovoj mjeri, Željka Cvijanović, srpska članica tročlanog predsjedništva zemlje, prošlog je mjeseca pisala direktno izraelskom predstavniku u UN Giladu Erdanu.
Cvijanović je u svom pismu ustvrdila da rezolucija, koju su predložili bošnjački političari, predstavlja “jasnu povredu ustavnog okvira BiH” i da bi njeno usvajanje “izazvalo unutrašnje sukobe u BiH, ozbiljno potkopavajući međuetničko pomirenje koje je od vitalnog značaja.”
Govoreći pod uvjetom anonimnosti, izraelski zvaničnik koji je upoznat s tim rekao je za The Times of Israel da “visoki zvaničnici s obje strane u Bosni jedva čekaju vidjeti kako će Izrael glasati.”
“Naše glasanje je vrlo značajno zbog konteksta holokausta”, istaknuo je zvaničnik, dodajući da je stav Izraela o Srebrenici uvijek bio “prilično nejasan”.
“Prije samo dvije godine Izrael je bio pokretačka snaga u nastojanju da Generalna skupština UN osudi negiranje holokausta.
Moralno ispravna stvar
A 2013. Izrael je učinio pravno i moralno ispravnu stvar kada je izručio bosanskog Srbina optuženog za sudjelovanje u masakru u Srebrenici kako bi mu se sudilo u Bosni”, ustvrdio je Menachem Rosensaft, profesor prava s Cornella i stručnjak za genocid.
“Bilo bi beskrupulozno kad bi Izrael sada stao na stranu Republike Srpske, Srbije i najvjerovatnije Rusije u protivljenju – ili čak suzdržanosti – rezolucije Generalne skupštine UN”, rekao je bivši glavni savjetnik Svjetskog židovskog kongresa.
“U trenutku kada se Židovi i muslimani širom svijeta sve više udaljavaju jedni od drugih, prečesto suprotstavljeni političkim i vjerskim vođama s namjerom potpirivanja plamena mržnje i paranoje, moramo u najmanju ruku svi okupiti se u skladu s istim poštovanjem i dostojanstvom prema bošnjačkim žrtvama genocida u Srebrenici kao što odajemo židovskim žrtvama Shoaha”.
Bosanskohercegovački i srpski političari ranije su nastojali mobilizirati izraelske političare i naučnike kao dio bitke oko naslijeđa Srebrenice — s bivšom bosanskom ministricom vanjskih poslova Biserom Turković 2021. godine koja je eksplicitno pozvala tadašnjeg ministra vanjskih poslova Yaira Lapida da intervenira u domaćoj borbi oko zakona o poricanju genocida.
Sljedeće godine, Lapid, tadašnji premijer, naredio je da se izraelski diplomata ukori jer se uključio u spornu unutarnju političku raspravu u BiH o izbornoj reformi.
Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar.
