Usvajanjem Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i otvaranjem pregovora o sporazumu s Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) vlasti Bosne i Hercegovine ispunile su dva od četiri ključna prioriteta kako bi potencijalno počeli pregovori za članstvo u Evropskoj uniji.
Pravna sigurnost
Dva preostala uvjeta odnose se za zakon o sudovima BiH, kao i zakon o sukobu interesa, koja moraju biti usvojena najkasnije do sredine marta, kako bi ušla u izvještaj o napretku BiH koji će Evropska komisija opet podnijeti Evropskom vijeću.
No, negdje ili neko koči te procese. Naime, zakon o sudovima BiH mora biti u skladu s evropskim standardima kako bi se spriječio sukob nadležnosti u krivičnim stvarima i osigurala potrebna pravna sigurnost.
Ali predsjednik RS i lider SNSD-a Milorad Dodik ucjenjuje ostatak državne koalicije neusvajanjem ovog zakona, koji istovremeno naziva ”zakonom o Sudu BiH”, ukoliko se paralelno ne usvoji zakon o Ustavnom sudu BiH kojim bi bile “protjerane” strane sudije iz ovog suda.
S druge strane, sjedište Višeg suda mjesecima je predmet javnih rasprava. Kako pravosudne institucije ne bi bile sve u istom entitetu, prihvaćeno je da Viši sud bude u RS. Ali onda se javio problem pri izboru grada – Banja Luka ili Sarajevo. Bošnjački političari zagovaraju Sarajevo, što je prijedlog i međunarodne zajednice.
Tačka sporenja
Kada je zakon o sukobu interesa u pitanju, čini se da političari ne žele prihvatiti viši stepen odgovornosti koji sa sobom nose javne funkcije.
– Zakon već mjesecima stoji u Ministarstvu pravde, ne upućuje se u proceduru, nije bilo podrške od vladajućih stranaka da se zaista ključna unapređenja uvedu u samom zakonu, posebno kada govorimo i o nezavisnosti komisije koja treba provoditi zakon i o kontroli imovinskih kartona, kao i samom sastavu komisije, koju sve vladajuće političke stranke na neki način žele da kontroliraju. I to je ta tačka sporenja – rekla nam je Ivana Korajlić, izvršna direktorica „Transparency Internationala“ BiH.
Dosljedno tumačenje zakona
– BiH nema vrhovni sud na državnom nivou. Dosljednost sudske prakse između pravnih sistema u zemlji unapređuju, na dobrovoljnoj osnovi, paneli za ujednačavanje sudske prakse među najvišim sudskim instancama – navodi se u Mišljenju Evropske komisije.
Vlasti BiH imaju obavezu donijeti zakon o sudovima u kojem se precizira sjedište prizivnog odjela, ali i njegove precizne nadležnosti, kao i koja krivična djela procesuira.
