Karcinom, neumoljiva bolest koja uzima veliki danak, predstavlja jedan od najtežih izazova s kojima se suočava Bosna i Hercegovina. Prema nedavnim podacima entitetskih zavoda za javno zdravstvo za 2022. godinu, karcinom je odnio živote 7.071 osobe širom zemlje. Ovi alarmantni podaci ne samo da potvrđuju ozbiljnost situacije već i zahtijevaju hitne akcije i promjene u pristupu prevenciji, dijagnostici i liječenju ove bolesti.
U Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), broj umrlih od karcinoma iznosi 4.436, s više muškaraca (2.477) nego žena (1.959). U Republici Srpskoj (RS), karcinomi su drugi po redu najčešći uzrok smrti, odnoseći 2.635 života. Alarmantno je to što je karcinom na prvom mjestu po broju oboljelih i umrlih u FBiH, s stopom smrtnosti koja pokazuje značajan porast.
Najčešći oblici karcinoma uključuju dojku, debelo crijevo, želudac, pankreas, jetru, rektum, prostatu, mozak i mokraćni mjehur. Muškarci su često pogođeni karcinomima bronha i pluća, dok je karcinom dojke najčešći među ženama. Iako je karcinom dojke tradicionalno povezan s ženama, zabrinjava činjenica da se i muškarci suočavaju s ovim oblikom bolesti, s 315 žena i 6 muškaraca preminulih od karcinoma dojke samo u 2022. godini.
Stopa smrtnosti od karcinoma u FBiH pokazuje kontinuirani trend porasta, s vrijednostima koje su se povećale s 130 na 100.000 stanovnika u 2000. godini na 212 na 100.000 stanovnika u 2021. godini. Ova alarmantna statistika zahtijeva hitne mjere i promjene u pristupu zdravstvenoj zaštiti.
Najviše stopa smrtnosti bilježi se u Sarajevskom kantonu (281 na 100.000 stanovnika), dok Zapadnohercegovački kanton bilježi manji broj oboljelih, ali i dalje značajan (135 na 100.000 stanovnika). U Tuzlanskom kantonu, broj novooboljelih u 2022. godini bio je 824, dok je umrlo 709 osoba. U Unsko-sanskom kantonu, broj novooboljelih u 2022. iznosio je 519, dok je zabilježeno 320 umrlih.
Stručnjaci ističu da se barem 40 posto slučajeva raka može spriječiti primjenom efikasnih mjera prevencije, dok se smrtnost može smanjiti ranim otkrivanjem tumora. Genetska predispozicija igra važnu ulogu u riziku obolijevanja od karcinoma, stoga je važno educirati ljude o važnosti redovitih pregleda i rane dijagnostike.
Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) upozorava da će broj slučajeva karcinoma vjerojatno porasti za 77 posto do 2050. godine, s neujednačenim rastom među zemljama. U siromašnijim zemljama, očekuje se porast od 142 posto, dok će se stope smrtnosti udvostručiti.
Borba protiv karcinoma zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje edukaciju, prevenciju, ranu dijagnostiku i poboljšanje dostupnosti kvalitetne zdravstvene skrbi. Važno je ulagati u istraživanja i inovacije te osigurati podršku oboljelima i njihovim obiteljima. Samo zajedničkim naporima možemo izgraditi bolju budućnost bez straha od karcinoma.
