Afera GIKIL, kako je Raport detaljno izvještavao, čini se da dobiva novi zaplet koji bi mogao dodatno razotkriti pogrešne postupke države Bosne i Hercegovine.
Naime, već je ranije objavljeno da je porodica Mittal, koja je većinski vlasnik kompanije GIKIL, pokrenula arbitražni postupak protiv Bosne i Hercegovine zbog kršenja bilateralnog sporazuma o zaštiti investicija između BiH i Indije.
Nezakonito isključenje GSHL-a iz GIKIL-a
Podsjetimo, Vlada TK je 67% vlasnik KHK, a ostalih 33% su mali dioničari. Prema GIKIL -ovom Ugovoru o pridruživanju, GSHL je imao 51% upravljačkih prava, dok je KHK imao 49%. Dogovoreno je i da neće biti moguće isključiti stranog investitora GSHL ako izmiri više od 50% ugovorenih obaveza ili nakon početka proizvodnje koksa.
Međutim, iz Mittal grupacije tvrde da su u međuvremenu prevareni. Navodno je problem bilo upravo ulaganje, a prema tim informacijama, Mittal je jedini ulagao u GIKIL, dok se Vlada TK, kao suvlasnik, ponašala kao finansijski krpelj koji je crpio dobit. Kada je GIKIL počeo da ostvaruje pozitivne finansijske rezultate, nakon brojnih neuspješnih pokušaja da se GSHL kroz razne sudske postupke isključi, Vlada TK i ljudi bliski SDA odlučili su da na vrlo “inteligentan” način otjeraju stranog investitora – krivičnim progonom, zabranom aktivnosti i agresivnog oduzimanja imovine.
Tjeranje stranog investitora
Pramod Mittal, do tada predsjednik nadzornog odbora GIKIL-a, ekspresno je optužen od Tužilaštva TK za višemilionski kriminal, a zbog svega što se dogodilo postoji sumnja na politički progon od strane kadrova SDA koji su tada bili, i još uvijek su vladari TK.
Kako bi zaštitili svoja ulaganja u GIKIL, te nadoknadili štetu nastalu zbog nezakonitog isključenja iz GIKIL-a, porodica Mittal pokrenula je arbitražni postupak. Sud u Tuzli nikada nije zabilježio ovakvo isključenje, a GSHL je i dalje upisan u sudu kao većinski vlasnik – barem na papiru.
Kako je objavljeno u američkom izdanju Bloomberga, jedne od vodećih poslovnih publikacija u svijetu, u toku su pregovori da Mittal riješi potraživanja koje Moorgate, dobavljač i pružatelj usluga za industriju čelika, ima prema GIKIL-u.
U članku se spominje i Mittalov rad u Bosni i Hercegovini, uz napomenu da su ga lokalne vlasti optužile da vodi organizovanu kriminalnu grupu. U saopćenju nakon njegovog pritvaranja, GSHL je naveo da su “pritužbe kategorički lažne”. Ubrzo nakon saslušanja, Mittal je pušten na slobodu uz isplatu 22,5 miliona KM na ime imovinskopravnog zahtjeva i kaucije.
Vjerovatne posljedice po BiH
Sada se postavlja pitanje kako bi BiH mogla proći kroz cijeli ovaj proces? Cifre po kojima bi BiH mogla platiti milijarde odštete već su se spominjale . Pogotovo kada se ima u vidu da je Vijeće ministara BiH nedavno izdvojilo skoro milion KM za pravni tim koji će zastupati državu. Postavlja se pitanje da li će Vlada TK dati neograničene garancije kao što su dali Mittal i GSHL zbog čega su i otišli u stečaj iz kojeg evidentno izlaze? Hoće li BiH i KHK odbiti platiti svoj dio obaveza koje je akumulirao GIKIL?
Koliko će nezakonito oduzimanje kompanije koštati sve naše poreske obveznike zbog djelovanja stranke SDA i nezakonite eksproprijacije? Ostaje za vidjeti mogu li vladajuće stranke Tuzlanskog kantona svoje djelovanje prikriti optužnicama protiv Mittala. Za sada se čini vjerovatnijim da će jedan od članova jedne od najbogatijih porodica na svijetu zaštititi svoja prava i ostvariti pravdu na međunarodnim sudovima, što će našu zemlju skupo koštati.
Šta će država poduzeti da ublaži posljedice djelovanja tadašnje vlasti pod kontrolom SDA? Jesu li svjesni da će na taj imovinski zahtjev platiti ogromnu kamatu, a kamoli iznos koji GIKIL duguje svom dobavljaču?
Kako je moguće da uprava GIKIL-a, koju je imenovao samo jedan osnivač, i danas sjedi i kako su uopće registrovani?
