Jagode, mnogima jedna od najdražih voćki, izuzetno je bogata vitaminima, mineralima, vlaknima, antioksidansima i antiinflamatornim svojstvima.
Vitamin C
Ova voćka može da pomogne u prevenciji različitih stanja, a jedno od njih je dijabetes tipa 2. Dokazi poazuju da ovo voće sprečava rast nivoa šećera u krvi nakon obroka kod gojaznih ili ljudi sa viškom kilograma.
Hranljivi sastojci kojima su jagode bogate također mogu da pomognu u zaštiti od srčanih bolesti, moždanog udara, karcinoma, visokog krvnog pritiska i zatvora.
Osim vitamina i minerala, jagode su bogate i fitohemikalijama, biljnim jedinjenjima koja održavaju dobro zdravlje, a prije svega elaginsku kiselinu i razne flavonoide, kao što su antocijanini, kvercetin, kempferol i katehin.
Svježe jagode također su odličan izvor vitamina C i flavonoida, koji imaju snažna antioksidativna svojstva. Jagoda prosječne veličine obezbjeđuje nevjerovatnih 7,1 miligrama vitamina C, količinu koja odgovara oko 12 posto dnevne vrijednosti za ovaj važan nutrijent.
Ostaci pesticida
Stručnjaci napominju da ako se čuvaju na sobnoj temperaturi, svježi proizvodi počinju da gube vitamin C brzo nakon berbe. Čuvanje proizvoda u frižideru može da uspori ovaj proces, ali ne može da ga zaustavi.
Nažalost, jagode se nalaze u vrhu liste voća na kojima ima ostataka pesticida.
Iako su prava riznica zdravlja jagode ipak ne preporučuju svim ljudima, a na oprezu posebno treba da budu ljudi koji imaju problema sa alergijama ili sa funkcioniranjem digestivnog trakta, odnosno problemom crijevnih upala, posebno oni koji imaju ulcerozni kolitis.
Naime, stručnjaci navode da je glavni nedostatak jagoda to što mogu da sadrže ostatke pesticida na plodu.
Svake godine, Environmental Working Group (EWG) odnosno Radna grupa za životnu sredinu pravi listu voća i povrća sa najvišim nivoom ostataka pesticida, poznatu kao „Dirty Dozen“. Jagode često zauzimaju visoko mjesto na ovoj listi. Imajući ovo na umu, EWG predlaže kozumiranje organskih jagoda kako bi se smanjio rizik od izlaganja pesticidima.
Birajte drugo
Jagode spadaju u voće s najvećim sadržajem pesticida koji se zdrava na plodu, a poznato je da su pesticidi „tempirane bombe“.
U njihovoj proizvodnji posebno se koriste fungicidi. Dok su simptomi trovanja najčešće proliv, povraćanje i glavobolja, njihovo dugotrajno nakupljanje u organizmu povećava rizik od oštećenja nervnog sistema.
Zbog velike količine salicilata u jagodama, ovo voće ne bi trebalo da jedu osobe alergične na ova jedinjenja. Posljedica može da bude ne samo alergija, već i otežano disanje, napadi kašlja i oticanje lica.
Jagode spadaju u voće koje najčešće izaziva alergijske reakcije. Konzumiranje jagoda može da dovede do kožnih lezija, koprivnjače i dijareje kod nekih ljudi.
Ostaci pesticida također mogu da izazovu otežano disanje, napade kašlja, probavne probleme, a krivac za ove neprijatne simptome je prekomjerna proizvodnja histamina, koju izazivaju jagode.
Sitne sjemenke jagoda također mogu da izazovu probleme, odnosno da iritiraju sluznicu crijeva. Zbog toga se savjetuje da jagode izbjegavaju osobe s upalnim problemima crijeva kao što je ulcerozni kolitis jer ta upalna bolest crijeva može da dovede do komplikacija opasnih po život.
