Bivši šef Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini, Peter Van der Auweraert, u autorskom tekstu navodi da je BiH zemlja bogata metalima i mineralima koji su od velikog značaja za prelazak na obnovljive izvore energije. Međutim, on ističe da, kako bi EU, ali i BiH iskoristile taj potencijal, ključna je borba protiv korupcije.
Van der Auweraert u tekstu za belgijski De Tijd navodi da je BiH i dalje najpoznatija po brutalnom ratu 1990-ih godina. Međutim, navodi da je manje poznato to da je ova zemlja, pored prelijepe prirode, bogata i metalima i mineralima koji su od velikog značaja za prelazak na obnovljivu energiju.
On navodi da su dvije poznate podzemne rezerve podijeljene između dva entiteta u zemlji. U Federaciji (FBiH) od marta traje eksploatacija bakra, cinka, olova i srebra, a Van der Auweraert ističe da se očekuje da će ulaganja u rad rudnika će već do 2022. predstavljati četvrtinu svih stranih investicija. Očekuje se da će rudarska operacija na kraju iznositi 2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) godišnje.
Ističe da još veći značaj mogu imati podzemne rezervr u Loparama u entitetu Republici Srpskoj (RS), te da je švicarska rudarska kompanija Arcore u novembru prijavila otkriće značajnog nalazišta litijuma, magnezija i drugih strateški važnih minerala. Kako navode iz kompanije, projekt Lopare ima potencijal da postane jedan od najvećih evropskih rudnika te vrste. Prema procjenama, potencijalni godišnji promet bi mogao biti milijardu eura. Bilo bi dovoljno litijuma za proizvodnju između 150.000 i 200.000 punjivih baterija godišnje. Kompanija se nada da će započeti operaciju 2027. godine.
Dilema
Van der Auweraert navodi da bi rudarske rezerve u Bosni i Hercegovini mogle djelomično odgovoriti na dilemu za EU.
“S jedne strane, odlučeno je da pređe sa fosilnih goriva na manje zagađujuću, ‘zelenu’ energiju. S druge strane, sirovine potrebne za to dolaze iz samo nekoliko zemalja izvan EU. To čini snabdijevanje energijom ranjivim, posebno u trenutnom geopolitičkom kontekstu”, navodi on.
Da bi se ojačala strateška autonomija u tom pogledu, Evropsko vijeće je 2023. odlučilo da se dugoročno najmanje 10 posto upotrebe sirovina u EU mora izvlačiti u Evropskoj uniji.
“Bosna i Hercegovina može imati ulogu u tome, pod uslovom da zemlja u bliskoj budućnosti bude primljena u EU. Nedavna odluka 27 lidera EU da započnu pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom važan je korak u tom pravcu”, ističe Van der Auweraert.
On objašnjava da, iz ekonomske perspektive, otkriće strateški važnih metala i minerala predstavlja prednost za zemlju koja je posljednjih godina imala velikih poteškoća da privuče strane investicije. Prihodi od koncesija bi također bili korisni vladi, na primjer za poboljšanje infrastrukture i javnih usluga.
Osim toga, navodi da će rudnici i dobavljači stvoriti prijeko potrebna radna mjesta.
“Ovo je od velike važnosti u zemlji koja godinama pati od egzodusa radnika. Bez promjene, Ujedinjene nacije predviđaju smanjenje stanovništva sa 3,5 miliona u 2020. na 1,5 miliona u 2027. Mladi ljudi posebno vide malo budućnosti u zemlji koja im se čini potpuno zamrznuta i politički i ekonomski”, navodi on.
Međutim, Van der Auweraert ističe da su Ipak, oba rudarska projekta su naišla na malu podršku lokalnog stanovništva, te da su aktivisti i akademici već podigli uzbunu zbog negativnog uticaja na životnu sredinu.
Također dodaje da građani “imaju jake sumnje da se evropska pravila ne primjenjuju u praksi” te da “postoji široko rasprostranjen skepticizam da će dodatni državni prihodi koristiti stanovništvu”.
Korupcija kao prepreka
Van der Auweraert navodi da posljednji izvještaj Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine “jasno pokazuje da ovi strahovi nisu neosnovani”.
U izvještaju od prošle godine se navodi da su napori na prevenciji i borbi protiv korupcije nedovoljni, što se uglavnom odnosi na kontinuirano političko uplitanje u pravni sistem.
“S obzirom na velike iznose koji su uključeni, postoji realan rizik da će prihodi od rudarskih koncesija biti nepropisno iskorišteni i da će se zanemariti zaštita okoliša”, zaključuje Van der Auweraert
“Sada je na EU da iskoristi pregovore o prijemu kao polugu da ubijedi vlasti da izvrše radikalnu promjenu u borbi protiv korupcije. Potreba za sirovinama postoji, ali to ne bi trebalo da stoji na putu kontinuiranom pritisku na zemlju da izgradi efikasnu vladavinu prava. Dalji demokratski razvoj zemlje, jedina garancija trajnog mira, mora ostati prioritet. Bosna i Hercegovina nudi EU jedinstvenu priliku da pokaže da evropski zeleni dogovor može biti pozitivan i za zemlju koja ima sirovine za realizaciju zelene tranzicije”, navodi on.
