Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt objavio je da nameće izmjene Izbornog zakona BiH.
“Od 2010 se razgovara o tome, ne znam koliko je bilo različith prijedloga od relevantnih institucija. Od OSCE-a, ODIHRA, nevladinih organizacija…
Ja ću danas učiniti ono što je trebalo biti urađeno prije mnogo godina i što se u demokratiji samo po sebi podrazumjeva. Slobodni i fer izbori!”.
“Želim da objavim odluku kojom donosim izmjene Izbornog zakon BiH u skladu sa mojim mandatom”, rekao je Schmidt dodajući da je to izraz njegove podrške evropskom putu BiH posebno nakon što je naša država dobila pregovore sa EU.
Onda se obratio građanima.
“Imam utisak da kada pričamo o ovome sa ministrima i parlamentarcima svi kažemo da građani treba da izađu i glasaju. Bez obzira na nacionalnost. Želim podvući da se obraćam ljudima u oba entiteta i u Distriktur. Ovdje nema diskriminacije i ona neće biti moguća ako stanemo zajedno. Ja sam garant postojanja i RS i FBiH i to je moja dužnost. Moramo raditi za sve”, naveo je Schmidt.
Schmidt je istakao da građani ne mogu čekati 10 ili 15 godina da se stranke dogovore.
“Mi moramo ići dalje. Nemam namjeru da ovo radim svaki dan, ja bih bio sretniji da smo našli mogućnost da se dođe do izmjena Izbornog zakona od stranaka koje su u Parlamentu. Ljudi imaju pravo da budu sigurnu da će njihov glas biti prebrojan sigurno onako kako je on dat. Građani moraju biti sigurni da će političari donositi odluke, i da će njihov glas biti prepoznat. Moram reći da BiH može imati kredibilitet u svojim nastojanjima da bude evropska samo ako prihvati prava i obaveze iz EU. Uslove za to postavlja EU, a ne lokalni političari”.
Govorio je i o svom mandatu ali i mandatu stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.
Moram ovo reći jer nekad imam utisak da neki ljudi misle da ako idemo putem ka EU da se može osloboditi međunarodne zajednice. Da, moja pozicija, kada BiH bude u EU i kada EU bude u BiH, moja pozicija će biti stvar prošlosti jer će tada mnoge stvari biti riješene. Međutim, kako ovih dana govorimo o međunarodnim sudijama, moram reći da trebamo pogledati i evropske sporazuma. Npr. član 260 sporazuma o radu EU piše da ako vi na nacionalnoj osnovi ne ispunite uslove iz evropskih standarda onda Evropski sud u Luksemburgu će djelovati i izdati naloge ukoliko postoje razlozi. On će dati striktne naloge i ja vam mogu reći da se to odnosi na sve države članice uključujući i državu koju sam ja predstavljao. Dakle, međunarodni suci će ostati”, naveo je Schmidt.
Govoreći o lakalnim izborima koji nam slijede na jesen, on je rekao da se moramo pobrinuti da nova rješenja budu implementirana.
“Ja sam se pobrinuo za to. Ja sam ranije političarima govorio da idu raditi na ovim pitanjima. Bilo je interpretacija jesam li rekao dvije sedmice ili tri, moja namjera je bila da lokalni političari to urade. Ali nisu.
Da budem iskren, meni je žao što ja to moram uraditi, jer moj stav je da su domaća rješenja najbolja rješenja. Ja sada donosim taj paket integriteta i vršim supstituciju za lokalne politike i činim BiH sposobnom da krene u evropske integracije. Želim omogućiti tehnički organizaciju za poštene izbore”, naveo je Schmidt.
“Odabir izbornog sistema pripada lokalnim zajednicama. Izmjene mogu biti predmet novih izmjena u Parlamentu ako postoji potreba. Ja ću dati dosta detalja u informacijama koje ću dati”, rekao je Schmidt.
On je na kraju rekao da njegova odluka stupa na snagu objavom na stranici OHR-a.
Nakon što je objavio da je nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt objasnio je šta one znače.
“Pričamo o skenerima za birače kako bi osigurali da ljudi koji su registrovani imaju pravo da glasaju i da osiguramo identifikaciju birača i da birač jednom glasa.
Nećemo koristiti ovu tehnologiju na svim biralištima nego na jednom ograničenom broju. Mislim da će doći do bolje situacije u smislu izbora. Ne radi se ovdje o elektronskom glasanju, mislim da nismo dovoljno napredni za takvu tehnologiju.
Bit će papirni listić za birača koji će zaokrižiti svoj izbor i ti listići će biti skenirani elektronski i bit će prebrojani tako da ćemo onemogućiti bilo kakvu promjenu i mijenjane listića ili da izađu iz kutije sa drugačijim rezultatom”, naveo je Schmidt.
On je rekao da postoje i određeni uslovi za sankcioniranje.
“Dalje imamo profesionalizaciju biračkih odbora. Vidjet ćete da postoji komplet pravila za izbornu kampanju. Ja sam u tom smislu odlučio nakon dosta razgovora da moramo krenuti sa tehničkim izmjenama i da moramo uspostaviti saradnju sa drugim organima vlasti da bi se pobrinuli da se te promjene provedu”, istakao je VP.
On je rekao da što se tiče drugih dijelova promjene, Parlament će imati rok od tri sedmice da donese neke promjene ako političari misle da treba.
“Znam da će biti kritika, ne samo od Dodika. On je upravu, to treba da urade domaći organi, ali ako to oni ne urade onda neko mora.
Upućujem poziv svima, ovo nije Schmidtov zakon nego birača u BiH”, rekao je Schmidt.
Onda je rekao da je prošle godine u Srebrenici obećao da će zabraniti kandidiranje osuđenih za ratne zločine i genocid.
“Ne može doprinijeti ublažavanju rana ako možemo prihvatiti da u našem društvu ljudi koji su osuđeni u Hagu ili u domaćim sudovima za ratni zločin, genocid mogu da se kandidiraju za javne fukcije. Mislim da je vrijeme da za jedan od preduslova za pomiranje u zemlji. To sam obećao 11. jula.
Mislim da je ovo doprinos u tom smislu i ovo je nešto za nove generacije”, rekao je Schmidt.
Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i predsjednik Naroda i Pravde, pozdravio je odluke visokog predstavnika Christiana Schmdita, vezane za izmjene Izbornog zakona naše države.
“Pozdravljam odluku visokog predstavnika. Zaštita izbornog integriteta važan je proces za demokratiju u našoj zemlji.
Da napokon odlučuju glasači, a ne brojači”, poručio je lider NiP-a.
Vladajući krugovi u Republici Srpskoj na “nož” su dočekali nametnute odluke Christiana Schmidta u vezi Izbornog zakona.
Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je Srni da će zemljama potpisnicima i svjedocima Dejtonskog mirovnog sporazuma uputiti poslaničko pitanje čime je definisano da pojedinac može biti garant mirovnog sporazuma.
Vulić je, povodom izjave visokog predstavnika da je “garant postojanja Federacije BiH i Republike Srpske i da je to njegova dužnost u skladu sa Dejtonskim sporazumom”, istakla da u javnom prostoru nikada nije vidjela skaradniju i neutemeljeniju izjavu.
Politička situacija
“Turista bez legitimiteta i ovlaštenja prisvaja sebi građane RS i RS.
Nasljedniče nacističke, srbomrzačke politike, Christiane Schmidtu, naučite bar jedno, srpski narod te pravim imenom naziva, politički iskompleksirani i Dodikom opsjednuti kvazidiplomata, srbomrzitelj”, poručila je Vulić u skandaloznoj izjavi.
I član Predsjedništva BiH iz RS Željka Cvijanović izjavila je da “Schmidt nije visoki predstavnik, a sve i da jeste ne bi imao pravo da nameće odluke i mijenja zakone”.
“Ovo će za posljedicu imati dodatno usložnjavanje političke situacije u BiH, što je očigledno i bila Schmidtova zamisao.
Namjera je izazvati haos i pokazati da dvije strane nisu BiH i EU. Oni koji upravljaju Schmidtom žele pokazati da je i EU njihova kolonija i, nažalost u tome su uspjeli i to ne štipkanjem i gurkanjem u bok li u leđa, već pesnicom u čelo.
Toliko o euforiji i pregovaračkom statusu”, poručila je Cvijanović za Srnu.
Traže svoj zakon
Predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić kaže da je jasno da zakone usvajaju nadležni organi, a ne samozvanci u BiH kakav je Christian Schmidt.
“Nedopustivo je nametanje zakona u BiH i Srpska tako nešto u načelu odbija”, rekao je Stevandić.
Predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić izjavio je da je “Christian Schmidt, nametanjem izmjenama Izbornog zakona BiH, zadao težak i bolan udarac demokratskom razvoju BiH u trenutku kada je ona stala na evropski put”.
Predsjednik Narodne partije Srpske Darko Banjac nazvao je katastrofalnom odluku Schmidta o izmjenama Izbornog zakona BiH, te rekao da RS treba da donese svoj izborni zakon.
Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine smatra da je zaštita integriteta izbornog procesa jedan od ključnih koraka zaštite demokratskog sistema. Jedan od temeljnih demokratskih principa jeste da građani biraju i mogu biti birani na ravnopravnim osnovama, bez intervencija i manipulacija njihovom voljom, poručuju iz SDP-a.
“Nažalost, malverzacijama i zloupotrebama izbornog procesa i falsifikovanju volje glasača smo svjedočili na svim izborima, u sve većem intenzitetu iz izbornog ciklusa u izborni ciklus. Iako ostaje žaljenje što paket integriteta nije usvojen od strane domaćih aktera, uvođenje savremenih tehnologija je ipak značajan iskorak koji se mora pozdraviti.
U pregovorima oko izmjena izbornog zakona BiH, SDP BiH i stranke Trojke su nastupale posvećeno i iskreno, nudeći rješenja i tražeći kompromis. Tako ćemo nastaviti da djelujemo i u svim daljim procesima”, saopćili su iz SDP-a.
Oni pozivaju sve političke činitelje da prihvate odluku visokog predstavnika kao pozitivan iskorak, te da zajedno rade na svim drugim pitanjima, čije rješavanje je nužno za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.
“Sigurni smo da će uvođenje izbornih tehnologija vratiti povjerenje građana u izborni proces. Presudno je važno je da nastavkom zajedničkog rada na kreiranju sigurnog, stabilnog i razvijenog društva, činitelji političkog poretka vrate povjerenje građana u domaće političke strukture”, saopćeno je iz SDP-a.
“Sjedinjene Države pozdravljaju odluku visokog predstavnika o usvajanju zakona za jačanje izbornog integriteta u Bosni i Hercegovini. Žalimo što se nisu sve stranke angažirale u dobroj vjeri ili se iskreno obvezale na poštenje izbora. Njihov je neuspjeh razlog zašto je visoki predstavnik morao djelovati. Od vitalne je važnosti osigurati da izbori budu slobodni i pošteni i da građani BiH znaju da će njihovi glasački listići biti prebrojani onako kako su glasali”, naveli su iz Ambasade SAD.
Schmidta su podržali i iz Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva.
“Ujedinjeno Kraljevstvo ima jasan stav da izborni sistem BiH treba biti transparentniji i pravičniji prije održavanja lokalnih izbora u oktobru 2024. godine. Za veliko žaljenje je činjenica da lokalni političari nisu ispunili svoja obećanja da će riješiti ovo pitanje, uprkos tome što su imali vremena koje se mjeri u mjesecima. Visoki predstavnik ima našu punu podršku za njegovo djelovanje koje za cilj ima pružanje snažnijeg integriteta koji zahtjevaju građani i političke stranke”.
