Sinoć je Bosna i Hercegovina zapečatila još jedan datum u svojoj historiji. Evropsko vijeće koje je zasjedalo jučer u Briselu upalilo je zeleno svjetlo, čime nam se put prema pretpristupnim pregovorima otvorio, a na nama je da li ćemo krenuti punim gasom ili ćemo usput kočiti.
Ako se vratimo u februar 2016. godine, vidjet ćemo da je naša zemlja podnijela zahtjev za članstvo u EU. Evropska komisija je usvojila Mišljenje (Avis) o prijavi Bosne i Hercegovine za članstvo u EU 29. u maju 2019, u kojem je, između ostalog navedeno da je Komisija Bosni i Hercegovini postavila ukupno 3.897 pitanja o svim politikama relevantnim za proces integracije u EU.
Državi je trebalo 14 mjeseci da odgovori na prva 3.242 pitanja i 8 mjeseci da odgovori na dodatnih 655.
Uprkos uspostavljenom mehanizmu koordinacije za pitanja koja se tiču EU, vlasti se nisu mogle dogovoriti da dostave odgovore na 22 pitanja o političkim kriterijima, 4 o regionalnoj politici i 17 o politikama obrazovanja.
Status kandidata BiH je dobila u decembru 2022.
EK je, da bi se pregovori za pristupanje BiH Evropskoj uniji otvorili, naložila našoj zemlji ispunjavanje 14 ključnih prioriteta.
Jasno je da ih nismo sve dosad ispunili, ali da bismo nastavili put prema EU, moramo ih sve riješiti.
14 prioriteta
- Osigurati da se izbori provode u skladu sa evropskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka i održati lokalne izbore u Mostaru.
- Osigurati vidljive rezultate kada je u pitanju funkcionisanje mehanizma koordinacije o pitanjima koja se odnose na EU na svim nivoima, uključujući i pripremu i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje acquisa.
- Osigurati pravilno funkcioniranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.
- Temeljno unaprijediti institucionalni okvir, uključujući i na ustavnom nivou, kako bi se:
a) osigurala pravna sigurnost u smislu podjele nadležnosti između nivoa vlasti
b) uvela klauzula o zamjeni kako bi se državi nakon pristupanja omogućilo privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih nivoa vlasti radi sprečavanja i otklanjanja povreda prava EU
c) garantirala nezavisnost pravosuđa, uključujući i njegovu samostalnu instituciju (VSTV)
d) reformirao Ustavni sud, uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudija i osiguralo provođenje njegovih odluka
e) garantirala pravna sigurnost, uključujući i putem uspostave pravosudnog tijela kojem bi bilo povjereno da osigura dosljedno tumačenje prava u cijeloj Bosni i Hercegovini
f) osigurala jednakost i nediskriminacija građana, posebno postupanje prema presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci
g) osiguralo da su svi organi uprave zaduženi za provedbu acquisa zasnovani isključivo na profesionalizmu i da se ukloni pravo veta u procesu donošenja odluka, u skladu s acquisem.
Usvojene izmjene i dopune Zakona o VSTS-u
- Preduzeti konkretne korake na unapređenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo naslijeđe rata.
- Unaprijediti funkcioniranje pravosuđa kroz usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i sudovima BiH u skladu sa evropskim standardima.
- Jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući i protiv pranja novca i terorizma, prvenstveno putem.
- Osigurati efikasnu koordinaciju upravljanja granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama na svim nivoima i osigurati funkciniranje sistema azila.
- Jačati zaštitu prava svih građana, posebno osiguravanjem provedbe zakona o nediskriminaciji i o rodnoj ravnopravnosti.
- Osigurati pravo na život i zabranu mučenja, ukidanje smrtne kazne u Ustavu RS i imenovanje nacionalnog mehanizma za prevenciju mučenja i nečovječnog postupanja.
- Osigurati podsticajno okruženje za civilno društvo, posebno poštujući evropske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja.
- Garantirati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, i osiguravanja finansijske održivosti sistema javnih RTV servisa.
- Unaprijediti zaštitu i inkluziju ranjivih grupa, posebno osoba sa invaliditetom, djece, LGBTI osoba, pripadnika romske zajednice, pritvorenika, migranata i tražilaca azila, kao i raseljenih lica i izbjeglica u cilju zatvaranja Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma.
- Završiti neophodne korake u reformi javne uprave s ciljem unapređenja sveukupnog funkcioniranja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranim pristupom u kreiranju politika u cijeloj državi.
Od svih 14 prioriteta u potpunosti su ispunjena tri: Osigurati pravilno funkcioniranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, Osigurati efikasnu koordinaciju upravljanja granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama na svim nivoima i osigurati funkciniranje sistema azila, Jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i protiv pranja novca i terorizma, prvenstveno putem, dok su ostali prioriteti ili djelimično ili još neispunjeni.
Sve gore navedeno nam je domaća zadaća.
Ono što je bitno naglasiti jeste da su tri zakona bila ključna za usvajanje, o tehničkim izmjenama Izborog zakona, o sudovima te o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Potonji je usvojen, dok se oko druga dva još lome koplja.
“Vidio sam neka pogrešna tumačenja, da je to svih 14 prioriteta, da su to neki teški izazovi koji nas čekaju… To nije tako. Ostalo je malo iz ovih preporuka kako bi dobili taj pregovarački okvir. To nemaju još ni Ukrajina ni Moldavija koje su pregovore dobili prije nas. Pregovarački okvir je naredna faza kojim se preciziraju naši dalji potezi. Presretni smo večeras, slavimo da nema novih uslova niti komplikacija. BiH je uskočila u evropski voz”, rekao je ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković za Raport, netom nakon oluje u leđa iz Evropskog vijećai istakao da je vidio nekoliko verzija zaključka “koji se tiče nas, ali najvažnije stvar je da je formalno potvrđena odluka o otvaranju pregovora. Ovaj datum će ostati upisan u historiji kao jedan od ljepših”.
Prvi korak je iza nas, Evropsko vijeće prihvatilo je preporuku.
Koji su naredni koraci na tom putu?
Evropska komisija šalje pregovarački okvir Evropskom vijeću, koje potom odobrava okvir, čime počinju pregovori. Potom se otvaraju i zatvaraju poglavlja. Evropska komisija usvaja pozitivno mišljenje o zatvaranju poglavlja. Nakon toga Evropski parlament odobrava članstvo te slijedi potpisivanje sporazuma o pridruživanju. Na stolu je tada raticifiranje sporazuma o pridruživanju u svakoj od članica, potom u BiH, čime sporazum o pridruživanju stupa na snagu.
