Pred oba doma Parlamenta BiH danas će se po hitnom postupku naći Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa.
Njega je Vijeće ministara BiH nedavno usaglasilo, faktički ‘pet minuta do 12’ kako bi se i on našao u izvještaju o napretku BiH koji sastavlja Evropska komisija.
Važno je to s obzirom da već 21. marta Vijeće EU treba donijeti odluku o otvaranju pregovora BiH i EU.
Raport je jučer objavio dijelove predloženog zakona koji se smatra velikim napretkom posebno jer je ukinuto etničko odnosno entitetsko glasanje u Komisiji koja će odlučivati o sukobu interesa. Također, predloženim zakonom predviđeno je da se Komisija bira putem javnog konkursa, a do sada smo imali apsurd da političari odlučuju o sukobu interesa svojih kolega.
Dopredsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić za Raport govori o ovom zakonu kao i očekivanjima od današnje sjednice.
Važnost EU puta BiH
Naglašava da je Zakon o sprečavanju sukoba interesa jedan od sistemskih i važnih zakona, a ujedno je i važan za otvaranje pregovora sa EU što je, kako kaže, jedan od najznačajnijih koraka u ovoj fazi evropskih integracija BiH.
“Ja se nadam i očekujem da su svi zastupnici i pozicije i opozicije svjesni važnosti evropskoga puta, važnosti otvaranja pregoovra i da će zbog toga zakon dobiti podršku i u Predstavničkom domu, a za danas je zakazana i sjednica Doma naroda na kojoj će se isto tako naći. Zakon je ocijenjen u ovome trenutku kao napredak u sadržajnom smislu što se tiče evropskih i institucija BiH i imajući u vidu da je ranije usvojen zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti, pa imamo sporazum o Frontexu koji je u završnoj fazi, nadam se da ćemo imati i zakon o sprečavanju sukoba interesa i vjerovatno zakon o državnoj službi. To su sve elemetni i činjenice koje govore o kredibilnom napretku BiH u ovoj fazi ka EU”, govori Zvizdić za Raport.
Pitali smo ga kako on lično gleda na sadržaj Zakona o sprečavanju sukoba interesa i da li je dovoljno dobar?
“Prema nekim procjenama koje smo čuli i od predstavnika evropskih institucija Zakon je mnogo rigorozniji nego i u pojedinim zemljama članicama EU. Onaj koji je meritoran da procijeni da li taj zakon zadovoljava standarde EU će svakako biti Evropska komisija i oni koji će napisati izvještaj o napretku BiH u idućoj sedmici. Sada je pitanje različitih ideja, većeg i nižeg stepena rigoroznosti samoga zakona. To je dio političke scene u BiH, a ono što je za mene bitno i važno jeste da zakon bude čekiran od strane evropskih institucija kao napredak BiH na putu evropskih integracija”, kazao je Zvizdić.
Etničko glasanje
Što se tiče ukidanja etničkog glasanja u Komisiji koja će odlučivati o sukobu interesa, Zvizdić kaže da je to nešto što “se više nikada neće dozvoliti”.
“Nećemo više nikada glasati za bilo koji zakon koji će predviđati ili predvidjeti rigorozno etničko glasanje ili glasanje po bilo kakvim etničkim kriterijima. Tako nešto je bilo predloženo i u nekom od prijedloga zakona o Ustavnom sudu koji su se pojavili u opticaju i naravno to smo odmah odbili. Takve stvari su nedopustive za Bosnu i Hercegovinu.
Nikakve dalje podjele po etničkim kriterijama, nikakve etnoteritorijalne izborne jedinice, nikakva nova etnička glasanja u bilo kojem zakonskom rješenju neće biti podržana na nivou BiH. To su stvari koje su apsolutno neprihvatljive na putu BiH ka EU integracijama”, kategoričan je Zvizdić.
Podsjetio je na jedan od 14 prioriteta koji precizno glasi da je potrebno ukinuti etničko glasanje i pravo veta u svim upravnim tijelima koji odlučuju o BiH.
Zakon o sudovima
Što se tiče Zakona o sudovima, koji je također od velikog značaja za EU put BiH, Zvizdić kaže da je veliki broj neriješenih pitanja u međuvremenu riješen.
“Ostalo je samo to sporno pitanje sjedišta Višeg suda. Stav Trojke je potpuno i apsolutno jasan – sjedište može biti samo u skladu sa preporukom evropskih intitucija i Venecijanske komisije. Dakle, radi pravnih, praktičnih, ekonomskih i svih drugih razloga to mora biti blizu sjedišta i Osnovnoga suda i zatvorskih ustanova. U ovome trenutku to može biti ili Sarajevo ili Istočno Sarajevo, nikako Banja Luka niti neki drugi grad. Ako dođe do takve vrste dogoovra onda Zkaon o sudu može ići dalje u proceduru i može biti usvojen”, govori.
Kad su u pitanju tehničke izmjene Izbornog zakona, Zvizdić kaže kako mu se čini da “se svi slažu sa njima”.
“Ne mislim da u ovom trenutku treba miješati integritet izbornog zakona sa ostalim rješenjima o izbornom zakonu, jer integritet izbornog zakona može biti riješen usvajanjem zakona, a ostale ideje u izbornom zakonu, pogotovo u vezi sa izborom člana Predsjedništva, zahtijevaju promjenu Ustava BiH i to je dosta složen i dugoročan proces”, zaključuje Denis Zvizdić u razgovoru za Raport.
