Koliko smo novca izdvajali u januaru 2023., a koliko 2024.: Cijene hrane nezaustavljivo rastu

96

Izvještaji Agencije za statistiku BiH samo potvrđuju trend kojem već nekoliko godina bespomoćno svjedočimo, jer cijene hrane, iako u nižim procentima, nezaustavljivo rastu. U januaru ove godine prosječne potrošačke cijene u BiH bile su više za dva posto, a prehrambeni proizvodi skuplji su za 2,9 posto. Rast cijena zabilježen je u svim segmentima, od alkoholnih pića do zdravstva.

Potrošačka korpa

Najveći broj građana brine cijena mjesečne potrošačke korpe, gdje, osim značajnog pada cijene ulja i nešto jeftinijeg mlijeka, margarina i putera, statističari bilježe uglavnom rast cijena osnovnih namirnica. U odnosu na prethodnu godinu, skuplji su riža, pileće i goveđe meso, kafa, pa i so, a zanimljivo je da je, uprkos padu cijene brašna, kilogram hljeba osjetno skuplji.

Izvještaji Agencije za statistiku BiH - Avaz

Izvještaji Agencije za statistiku BiH. Facebook

– Hrana je skuplja zato što mi nemamo svoju, pa uvoznici mogu dizati cijene. Jasno se vidi da je uvozna hrana skuplja nego u zemljama porijekla. Mlijeko iz Slovenije ovdje je skuplje nego tamo. A mi svoju hranu ne možemo imati zato što uvoz pritišće proizvođače, koji nemaju dovoljnu subvenciju. Na Zapadu seljak pola zaradi na njivi, a pola dobije od države – kaže prof. dr. Aleksa Milojević, ekonomski stručnjak.

Odlazak mladih

S druge strane, dodaje, vlasti u BiH potiču uglavnom male proizvođače, a ozbiljnije proizvodnje nema bez krupnih gazdinstava.

Milojević - Avaz

Milojević: Nema subvencija. Facebook

Na naplatu dolaze izostanak politike zaštite i unapređenja domaće proizvodnje hrane te odlazak mladih iz zemlje, kaže Admir Arnautović, predsjednik Udruženja potrošača “Srednja Bosna”.

Arnautović: Politika zaštite - Avaz

Arnautović: Politika zaštite. Facebook

– Ovo vodi ka tome da ćemo dugoročno postati potpuno zavisni od uvoza hrane. Cijene hrane će i dalje nastaviti rasti – navodi Arnautović.

Zavisni od uvoza

Zaključavanje je dobra mjera Vlade, ali ne i efikasna. Građanima bi trebalo direktno pomoći kroz subvencioniranje određenog broja prehrambenih proizvoda iz domaće proizvodnje. Ovo bi imalo puno veći efekt i na građane i na proizvođače – ističe Arnautović – prenosi AVAZ.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Sličan sadržaj

“Svekrva me danas ošamarila i to pred mojim mužom”

“Svekrva me danas ošamarila i to pred mojim mužom koji je nakon...

“Prije desetak godina moji roditelji su se razveli”

“Prije desetak godina moji roditelji su se razveli. Obzirom da je tata...

‘Moj Djed Ima 85 Godina I U Braku Je Sa Bakom Već 60 Godina’

Moj djed Džo ima 85 godina i u braku je sa bakom...