– Ustavni sud je smatrao da Ministarstvo obrane BiH zbog specifičnog oružanih snaga Oružanih snaga BiH može zahtijevati od svojih pripadnika/pripadnica da se suzdrže od iskazivanja određenih vjerskih uvjerenja na radnom mjestu, piše u sažetku odluke Ustavnog voda BiH
SARAJEVO (AA) – Ustavni sud Bosne i Hercegovine na današnjoj 140. plenarnoj sjednici donio je odluku o apelaciji U-21/22 koju je podnio Bakir Izetbegović, au vezi ustavnosti Pravilnika o uniformama Oružanih snaga BiH, a odlučeno je kako zabraniti nošenja marama u Oružanim. snagama BiH ne predstavlja kršenje Ustava BiH, javlja Anadolija.
Odlučujući o zahtjevu Bakira Izetbegovića, u vrijeme podnošenja zahtjeva za prvu zamjenicu predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti člana 5. stav (3) Pravilnika o uniformama Oružanih snaga Bosne i Hercegovine broj 11-02-3-1864-13/ 16 od 24. travnja 2017. godine koji glasi: “Vjerska obilježja uz uniformu mogu se nositi na način da ista ne bude vidljiva“, Ustavni sud je utvrdio da je osporena odredba uz suglasnost sa članom II/3.g) Ustava Bosne i Hercegovine. i članom 9. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (Evropska konvencija).
U sažetku odluke navedeno je kako odlučujući o predmetnom zahtjevu, Ustavni sud je, između ostalog, podsjetio da je Europski sud u svojoj praksi istaknuo da se može, po potrebi, uzeti u obzir bilo koji konsenzus i zajedničke vrijednosti koje proizlaze iz prakse država potpisnica Europske unije. konvencije .
Također je istaknuto da je iz Pravilnika o uniformama vidljivo da se pravila o vidljivom isticanju vjerskih simbola u Oružanim snagama BiH jednako primjenjuju na sve pripadnike te da je zaštita načela neutralnosti u Oružanim snagama BiH kompatibilna s vrijednim stimovima na kojima se zasnivaju Ustav BiH i Europska konvencija. .
“Ustavni sud je smatrao da Ministarstvo obrane BiH zbog specifičnog oružanih snaga Oružanih snaga BiH može zahtijevati od svojih pripadnika/pripadnica da se suzdrže od iskazivanja određenih vjerskih uvjerenja na radnom mjestu. U vezi s tim, Ustavni sud je podsjetio na to da Europski sud ističe supsidijarnu ulogu mehanizma Europske konvencije, prema kojoj domaća vlast ima direktan demokratski legitimitet, te su u boljem položaju procijenjene potrebe i uvjete u odnosu na pitanje o odnosima između države i različitih država. religija, o kojima mišljenja u demokratskom društvu opravdano mogu biti vrlo različita. Osim toga, Ustavni sud je istaknuo da se osporenom odredbom vjerska sloboda ne ograničava općenito u Oružanim snagama BiH, te da je vojnim licima omogućeno obavljanje vjerskih aktivnosti u skladu sa specifičnostima svake od vjera. Ustavni sud je zaključio da zabranom nošenja hidžaba uz uniformu tijekom vojne službe u Oružanim snagama BiH nije prekršeno pravo na slobodu vjere“, piše u odluci.
Emeli Mujanović-Kapidžija, pripadnici OSBiH, zabranjeno je da nosi maramu. Zbog toga je tužila državu BiH još 26. ožujka 2020. godine zbog diskriminacije i povrede ljudskih prava na slobodu vjere. Prvostepenom presudom, koja je donesena 23. veljače 2021. godine njen zahtjev je odbijen. To je to. Zbog toga je 25. maja 2021. godine podnijela apelaciju Ustavnom sudu BiH.
