2023. godinu obilježila su dva rata, u Evropi (ruska agresija na Ukrajinu) i na Bliskom istoku (izraelsko-palestinski sukob). Ti bi se sukobi mogli proširiti 2024., no godina pred nama nosi nove izazove i potencijalne rizike. Časopis Time izdvojio je deset najvećih globalnih rizika u 2024. godini.
SAD sam protiv sebe
I dok su američka vojska i ekonomija i dalje iznimno jaki i stabilni, politički sistem SAD disfunkcionalniji je od bilo koje druge napredne demokratije. U 2024. problem bi mogao postati još veći. Predsjednički izbori produbit će političku podjelu zemlje, testirati američku demokratiju do stepena kakvog nacija nije doživjela u 150 godina i potkopati kredibilitet SAD na međunarodnom nivou.
S ishodom glasovanja koji je trenutno nemoguće predvidjeti, jedina izvjesnost je šteta za američko društvo, političke institucije i međunarodni položaj. U svijetu opterećenom krizama, izgledi za Trampovu pobjedu oslabit će američku poziciju na globalnoj pozornici jer će republikanski zakonodavci zauzeti njegove vanjskopolitičke pozicije, a američki saveznici i protivnici nastojat će se zaštititi od njegove štetne politike.
Bliski istok na rubu
Borbe u Gazi nastavit će se u 2024., sa stvarnim rizicima za eskalaciju u širi regionalni rat. Sukobi bi mogli direktnije uvući SAD i Iran, a to bi imalo nesagledive posljedice po globalnu ekonomiju, proširilo bi geopolitičke i političke podjele i potaknulo globalni ekstremizam. Najviši izraelski čelnici obećali su “ukloniti” prijetnju od Hamasa i Hezbollaha.
Ako bi Izrael preventivno napao Hezbollah, američka vojska bi pružila podršku, a Iran bi pomogao Hezbollahu, svom najvažnijem regionalnom zastupniku. Hutski militanti u Jemenu također slijede put eskalacije, a šijitske milicije koje djeluju u Iraku i Siriji pojačale su napade na američke baze uz blagoslov Teherana. Nijedna zemlja uključena u sukob u Gazi ne želi izbijanje regionalnog sukoba, no nepredvidivost uključenih aktera i nesigurnost situacije razlog su za zabrinutost.
Podijeljena Ukrajina
Ruska invazija na Ukrajinu ostaje historijski neuspjeh. NATO je ojačan novim članicama Finskom i Švedskom. EU je otvorila proces članstva za Ukrajinu, Rusija se suočava s novim sankcijama, a polovina njene imovine je zamrznuta. Evropa više ne kupuje rusku energiju. Ali Ukrajina će ove godine biti de facto podijeljena, a Rusija sada ima inicijativu na vojnom polju i materijalnu prednost.
2024. je tačka preokreta u ratu: ako Ukrajina ne riješi svoje probleme s ljudstvom, ne poveća proizvodnju oružja i ne postavi realnu vojnu strategiju, njeni bi se teritorijalni gubici mogli pokazati trajnim i mogli bi se proširiti. Kijev je pretrpio veliki udarac zbog pada političke i materijalne podrške Sjedinjenih Država, a izgledi za evropsku pomoć nisu mnogo bolji. Zbog svih ovih razloga Kijev će ove godine preuzeti veće vojne rizike, uključujući udare na više ciljeva unutar Rusije koji izazivaju ruske odgovore bez presedana te bi mogli mogu uvući NATO savez u sukob.
Neregulirana umjetna inteligencija
Tehnologija će preuzeti upravljanje umjetnom inteligencijom 2024. jer regulatorni napori posustaju, tehnološke kompanije ostaju uglavnom nesputane, a daleko moćniji modeli i alati umjetne inteligencije šire se izvan kontrole nacionalnih vlada.
Neprijatelji Amerike
Godine 2024. Rusija, Sjeverna Koreja i Iran međusobno će jačati sposobnosti i djelovati na sve koordiniranije i razornije načine na globalnoj sceni. Istovremeno, američki saveznici poput Ukrajine, Izraela i (potencijalno) Tajvana mogli bi uvući SAD u sukobe koje želi izbjeći.
Nema oporavka kineske ekonomije
U izostanku malo vjerovatnog popuštanja stiska vlasti predsjednika Si Đinpinga (Xi Jinping) ili radikalnog zaokreta prema opsežnim i strukturnim reformama, kineska će ekonomija biti ranjiva tokom 2024. Neuspjeh Pekinga da reformira potrošen model ekonomskog rasta, finansijska slabost zemlje i kriza javnog povjerenja razotkrit će nedostatke u sposobnostima vodstva Komunističke partije Kine i povećati rizik od društvene nestabilnosti.
Borba za nove sirovine
Nove sirovine, minerali i plemeniti metali bit će ključne komponente u gotovo svakom sektoru koji će pokretati rast, inovacije i nacionalnu sigurnost u 21. stoljeću, od čiste energije do naprednog informatike, biotehnologije, transporta i odbrane. Ove će godine vlade širom svijeta pojačati korištenje industrijskih politika i trgovinskih ograničenja koja ometaju protok kritičnih sirovina.
Globalni inflacijski šok
Globalni inflacijski šok koji je započeo 2021. nastavit će determinirati ekonomiju i politička zbivanja u 2024. Visoke kamatne stope uzrokovane tvrdokornom inflacijom usporit će rast širom svijeta, a vlade će imati malo prostora za poticanje rasta ili odgovor na šokove, povećavajući rizik finansijskog stresa, društvenih nemira i političke nestabilnosti.
Klima i El Nino
Nakon četverogodišnjeg izbivanja, snažan klimatski poremećaj El Nino dosegnut će vrhunac u prvoj polovini ove godine, donoseći ekstremne vremenske prilike koje dovode do nesigurnosti opskrbe hrane, smanjuju zalihe vode, ometaju logistiku, šire bolesti i potiču migraciju i političku nestabilnost, posebno u zemljama koje su već oslabljene pandemijom i šokovima cijena energije i hrane izazvanih ratom u Ukrajini.
Rizični poslovni potezi
Kupci, zaposlenici i investitori doveli su američke kulturne ratove u korporativne urede, a sada će sudovi, državna zakonodavna tijela, guverneri i aktivističke grupe, uglavnom one konzervativne, uzvratiti udarac. Kompanije uhvaćene u političkoj i pravnoj unakrsnoj vatri suočit će se s većom neizvjesnošću i povećanim troškovima.
Najveći rizici: Američko-kineski odnosi i rast populizma u Evropi
Ovo će biti još jedna turbulentna godina za američko-kineske odnose, posebno zbog Tajvana i tehnološkog takmičenja, no pozitivno je da su barem zasad predsjednici Bajden i Si uvjereni da bolje vođeni odnosi služe objema stranama, piše Time.
Evropski populisti nastavit će ulijevati strah u evropski politički establišment, no ograničeni neuspjesi za glavne stranke na izborima za Evropski parlament, nacionalnim i lokalnim izborima neće izokrenuti evropski politički poredak niti izbaciti iz kolosijeka ambicije EU obnovljene pandemijom Covid-19 i ratom u Ukrajini.
