Američki predsjednik Joe Biden naredio je vojsci da izvrši uzvratne zračne napade na grupe militanata koje podržava Iran nakon što su tri američka pripadnika povrijeđena u napadu dronom u sjevernom Iraku, što je dovelo vladu iračkog premijera Mohammeda Shia al-Sudanija u težak položaj, navodi Associated Press.
Portparolka Vijeća za nacionalnu sigurnost Adrienne Watson rekla je da je jedan od američkih vojnika zadobio teške povrede u napadu koji se dogodio u ponedjeljak. Grupe koju podržava Iran kao što su Kataib Hezbollah i pridružene grupe preuzele su odgovornost za napad u kojem je korišten jednosmjerni dron.
Irački zvaničnici rekli su da su američki napadi usmjereni na lokacije militanata rano u utorak ubili jednog militanta i ranili njih 18. Kako piše AP, napadi dolaze u vrijeme pojačanog straha od regionalnog prelivanja rata između Izraela i Hamasa.
Iran je u ponedjeljak objavio da je u izraelskom napadu na predgrađe sirijske prijestolnice Damaska ubijen jedan od njihovih najviših generala, Seyed Razi Mousavi, koji je bio blizak generalu Qassemu Soleimaniju, bivšem šefu iranskih elitnih snaga Quds. On je ubijen u napadu američke bespilotne letelice u Iraku u januaru 2020. godine.
Iranski zvaničnici obećali su osvetu za ubistvo Mousavija, ali nisu odmah pokrenuli uzvratni napad. Napad militanata u ponedjeljak na sjeveru Iraka pokrenut je prije napada u Siriji u kojem je ubijen Mousavi.
Bidena, koji je provodio Božić u predsjedničkom domu u Camp Davidu u Marylandu, informisao je savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Jake Sullivan ubrzo nakon što se dogodio napad u ponedjeljak. Američki predsjednik je naredio Pentagonu i svojim najvišim pomoćnicima za nacionalnu sigurnost da pripreme opcije odgovora na napad na zračnu bazu koju koriste američke trupe u Irbilu.
Sullivan se konsultovao sa američkim ministrom odbrane Lloydom Austinom. Bidenov zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost, Jon Finer, bio je s predsjednikom u Camp Davidu i sazvao je glavne pomoćnike da razmotre opcije, prema izjavama američkog zvaničnika koji nije bio ovlašten da javno komentira ovaj slučaj i koji je stoga zatražio anonimnost.
U roku od nekoliko sati, Biden je sazvao svoj tim za nacionalnu sigurnost na poziv u kojem su Austin i general CQ Brown, predsjedavajući Združenih načelnika štabova, upoznali predsjednika sa opcijama odgovora. Biden je odlučio da gađa tri lokacije koje koriste Kataib Hezbollah i pridružene grupe, rekao je zvaničnik.
Američki napadi izvedeni su u utorak oko 4:45 ujutro u Iraku, manje od 13 sati nakon što je napadnuto američko osoblje. Prema američkoj Centralnoj komandi, uzvratni udari na tri lokacije su “uništili ciljane objekte i vjerovatno ubili određeni broj militanata Kataib Hezbollaha”.
“Predsjednik nema veći prioritet od zaštite američkog osoblja koje služi u opasnosti. Sjedinjene Države će djelovati u trenutku i na način po našem izboru ako se ovi napadi nastave”, rekao je Watson.
Posljednji napad na američke trupe uslijedio je nakon višemjesečnih eskalacija prijetnji i akcija protiv američkih snaga u regiji od napada Hamasa na Izrael 7. oktobra.
Kako navodi AP, napadi su eskalirali otkako su militantne grupe koje podržava Iran pod krovnom grupom pod nazivom Islamski otpor u Iraku i Siriji počele napadati objekte koje koriste SAD 17. oktobra, datuma kada je eksplozija u bolnici u Gazi ubila stotine ljudi. Militanti koje podržava Iran izveli su više od 100 napada na američke baze u Iraku i Siriji od početka rata između Izraela i Hamasa prije više od dva mjeseca.
U novembru su američki borbeni avioni pogodili operativni centar Kataib Hezbollaha i čvorište za komandu i kontrolu, nakon napada balističkih raketa kratkog dometa na američke snage u zračnoj bazi Al-Assad u zapadnom Iraku. Militanti koje podržava Iran izveli su i napad dronom na istu vazdušnu bazu u oktobru, uzrokujući lakše povrede.
SAD su također okrivile Iran, koji je financirao i obučavao grupu Hamas, za napade jemenskih Hutija na komercijalna i vojna plovila u Crvenom moru.
Kako navodi AP, Bidenova administracija je nastojala spriječiti da rat Izraela i Hamasa preraste u širi regionalni sukob koji ili otvara nove frontove izraelskih borbi ili direktno u to uvlači SAD. Odmjereni odgovor administracije, gdje svaki pokušaj američkih trupa nije naišao na protunapad, izazvao je kritike republikanaca.
SAD imaju hiljade vojnika u Iraku koji obučavaju iračke snage i bore se protiv ostataka grupe ISIL, i stotine u Siriji, uglavnom u misiji protiv te grupe. Oni su bili izloženi desetinama napada, iako još uvijek nijedan nije bio fatalan, otkako je rat počeo 7. oktobra, a SAD pripisuju odgovornost grupama koje podržava Iran.
“Iako ne nastojimo eskalirati sukob u regionu, mi smo posvećeni i potpuno spremni da preduzmemo dalje neophodne mjere da zaštitimo naše ljude i naše objekte“, rekao je Austin u saopćenju.
Sukobi su doveli vladu iračkog premijera Mohammeda Shia al-Sudanija u delikatan položaj. Došao je na vlast 2022. uz podršku koalicije stranaka koje podržava Iran, od kojih su neke povezane s istim grupama koje su pokrenule napade na američke baze.
Grupa militanata koje podržava Iran, poznata kao Snage narodne mobilizacije (PMF), bila je ključna u borbi protiv militanata ISIL-a nakon što je ta ekstremistička grupa zauzela veći dio Iraka 2014. PMF je službeno pod komandom iračke vojske, ali u praksi rade samostalno.
Sudani je u saopćenju u utorak osudio i napad militanata u Irbilu i odgovor SAD-a.
Napadi na “sjedišta stranih diplomatskih misija i lokacije na kojima su smješteni vojni savjetnici iz prijateljskih naroda… krše suverenitet Iraka i smatraju se neprihvatljivim ni pod kojim okolnostima“, navodi se u saopćenju.
Međutim, dodaje se da uzvratni udari SAD-a na “iračke vojne lokacije” predstavljaju “jasan neprijateljski čin”. Sudani je rekao da su neki od povrijeđenih u napadima bili civili.
