Predsjednice Evropske komisije Ursula von der Leyen oglasila se nakon samita Evropska unija-Zapadni Balkan.
“Imali smo vrlo dobru raspravu na ovom samitu. Ovaj se samit održava otprilike mjesec nakon izvještaja Komisije o proširenju. Također smo razgovarali o trenutnom stanju uz izvještaj o proširenju kao podršku.
Što prije otvoriti pregovore
Da podsjetimo, želimo što prije otvoriti pristupne pregovore o prvom takozvanom temeljnom klasteru s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
Smatramo da možemo otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom kada se postigne potreban stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo.
Kada je riječ o Crnoj Gori, postoji novi zamah u zemlji s novom vladom, da se vrati na pravi pristupni put.
Naposljetku, i za Kosovo i za Srbiju, put naprijed leži u ispunjavanju njihovih obaveza u okviru EU dijaloga. Poduzeli su važne korake naprijed ove godine s Ohridskim sporazumom koji se sada mora provesti.
Izuzetno pozdravljam smanjenje napetosti na sjeveru Kosova, posebno oko registarskih oznaka automobila, struje i priprema za prijevremene općinske izbore. Ovo je pozadina na kojoj smo razgovarali”, navela je ona.
Dodaje da su pristupni pregovori jedan dio nastojanja EU da približe Zapadni Balkan.
“Ali, drugi dio je gledati na privredu. Ako pogledate privredu Zapadnog Balkana, ona danas iznosi oko 35% prosjeka EU.
Mnogo potencijala
Drugim riječima, postoji mnogo neiskorištenog potencijala. To je ono na što se osvrće novi Plan rasta za Zapadni Balkan. Bilo je mnogo pohvala za novi Plan rasta”, ističe predsjednica Evropske komisije.
Novi Plan rasta u osnovi ima četiri stuba.
“Prvi je da kažemo: “Mi, Evropska unija, otvaramo tržište Zapadnom Balkanu u sedam važnih sektora”. Na primjer, saradnja na carini, bezgotovinsko plaćanje, besprijekoran prijevoz, roaming kao kod kuće i drugi sektori koji su važni.
Drugo, tražimo od zapadnog Balkana da otvori svoja tržišta svojim susjedima. Tako da stvarno dovršimo zajedničko regionalno tržište.
Ako bi se završilo zajedničko regionalno tržište – ne govorim o jedinstvenom tržištu, nego o zajedničkom regionalnom tržištu Zapadnog Balkana – to bi moglo povećati BDP Zapadnog Balkana za 10%.
Treći element je da bi Zapadni Balkan imao pristup jedinstvenom tržištu, potrebni su nam jednaki uvjeti. Stoga se na Zapadnom Balkanu moraju provesti reforme.
I četvrti element su onda investicije. To je Plan rasta koji kaže: “Vi radite reforme, evo ulaganja koja prate te reforme”, naglasila je ona.
Kaže da je to “velika slika, ali ima i puno dobrih koraka, manjih koraka, naprijed”.
“Uzmimo roaming, od 1. oktobra cijene roaminga smanjene su za 90%, zahvaljujući zajedničkoj saradnji operatera”, objašnjava Von der Leyen.
Kad su u pitanju investicije, spominje Ekonomsko-investicijski plan koji je već u izradi, vrijedan 30 milijardi eura za Zapadni Balkan.
Niz investicija
“Već je isporučeno 17 milijardi eura. A danas je usvojen novi niz od još pet projekata vrijednih gotovo 700 miliona eura. Bila to, na primjer, solarna fotonaponska elektrana u Albaniji ili željeznica u Crnoj Gori. To su projekti koje guramo Privredno-investicijskim planom”, ističe Von der Leyen.
Napominje da sada žele proširiti program WiFi4EU na zapadni Balkan.
To znači donijeti 15 miliona eura bespovratnih sredstava kako bi 400 općina imalo WiFi na svom području, poručila je predsjednica Evropske komisije.
