Globalne prosječne temperature obaraju višestruke temperaturne rekorde, znatno premašujući prag od 1,5°C. Gubitak morskog leda na Antarktiku ubrzava se alarmantnim stopama, zajedno s drugim znakovima brze klimatske promjene. No, je li 2023. godina kada će dijelovi klime zakoračiti u znatno opasnije područje?
Obično bismo očekivali da će sistem, bilo tijelo, ekosistem ili dio klimatskog sistema, reagirati na stres na predvidiv način – povećanjem pritiska, utjecaja i slično. Međutim, to nije uvijek slučaj. Ponekad sistem pod stresom doživljava postojane (ili “linearno”) promjene do određene točke, nakon čega se može dogoditi nagli i dramatičan zaokret, piše Science Alert.
Primjer takvih “nelinearnih” promjena su “tačke preokreta”, gdje sistem prijeđe prag iznad kojeg se promjene nastavljaju same od sebe. Čak i kad izvor stresa popusti, promjena se nastavlja dok sistem ne postigne potpuno drugačije stanje. Postoji niz potencijalnih prijelomnih točaka u klimatskom sistemu, poput nestanka ledenih ploča ili transformacije guste prašume u sušnije i otvorenije područje. Oporavak tih sistema nakon prijelazne tačke gotovo je nemoguć.
U saradnji s 200 naučnika širom svijeta, nedavno smo objavili Globalno izvješće o ključnim tačkama na COP28 klimatskim razgovorima UN-a u Dubaiju. Izvještaj obuhvata naučne spoznaje o “negativnim” prijelomnim tačkama u Zemljinom sistemu koje bi mogle naštetiti prirodi i ljudima, kao i “pozitivnim” društvenim prekretnicama koje bi mogle potaknuti održive promjene.
Više od 25 prijelomnih tačaka identificirano je u dijelovima Zemlje poput okovane ledenih područja, biosfere i cirkulacije oceana i atmosfere. Neke od njih već su blizu kritičnih točaka, a neke postaju vjerovatne pri globalnom zatopljenju od 1,5 °C. To uključuje kolaps ledenog pokrivača Grenlanda i Zapadnog Antarktika, kolaps sjevernoatlantske cirkulacije i široko rasprostranjeno lokalno otapanje permafrosta.
Razumijevanje posljedica ovih prijelomnih tačaka može biti izazovno. Na primjer, ako dijelovi amazonske prašume propadnu, izgubit će se nebrojeni ekosustavi, a oslobađanje milijardi tona ugljika iz drveća i tla može intenzivirati globalno zagrijavanje.
Proučavanje tih rizika ključno je, ali mnoge ekonomske procjene klimatskih promjena zanemaruju ove prijelomne tačke. To je alarmantan zaključak izvještaja.
Postoji i opasnost od negativnih preokreta u ljudskim društvima, što može uzrokovati daljnju nestabilnost, raseljavanje ili sukobe, otežavajući napore da se ograniče prijelomne tačke Zemljinog sistema. Osim toga, kaskada preokreta međusobno može destabilizirati različite sisteme.
Globalni izvještaj o ključnim tačkama naglašava da su klimatske promjene ključni pokretač za većinu tih prijelomnih tačaka, a hitno smanjenje emisija stakleničkih plinova može smanjiti rizik njihova prelaska. Međunarodna tijela, poput UN-ovih pregovora o klimi, trebala bi hitno uzeti u obzir ove prijelomne tačke u svom razumijevanju opasnosti od klimatskih promjena.
