Često se suze smatraju znakom slabosti, a uplakane osobe, čak i ako ih ne poznaju, svrstavaju u nezrele i nesposobne da se nose s problemima. Ove običajne predrasude, međutim, mogu da budu vrlo loše za zdravlje, jer plakanje nije samo ljudski odgovor na frustraciju i tugu, već i ispušni ventil za nagomilani stres.
Napad plača
Neurolog dr. Vilijam H. Frej ističe da je to zdrav način smanjenja stresa, koji ostavljen da vri u čovjeku, ima negativan fizički utjecaj na tijelo, počev od povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti do emotivnog rasula, prenosi “Aging Care”.
Proučavajući plač i suze više od 15 godina, dr. Frej je zaključio da 85 posto žena i 73 posto muškaraca poslije plakanja ne osjeća tugu niti ljutnju. Napad plača i kod jednih i drugih u prosjeku traje šest minuta, i to obično između sedam i deset uvečer, a zanimljivo je da žene u prosjeku plaču 47 puta godišnje, a muškarci sedam.
Snižava stres
Dugotrajan stres povećava rizik od srčanog udara i može da ošteti neke dijelove mozga, a plakanje olakšava nošenje sa stresom i pozitivno utječe na opće stanje organizma. Na plakanje se može gledati kao na početnu fazu rješavanja stresa i da je to korak prema boljem zdravlju čovjeka.
– Plakanjem se rješavamo emotivnog tereta i svih loših emocija koje smo nakupili, pa se oslobađa mjesto za nova, pozitivna iskustva – objasnio je dr. Frej.
Spušta krvni pritisak
Dokazano je da plakanje snižava krvni pritisak i smanjuje srčani ritam.
Suze uklanjaju otrove iz tijela
Doktor Frej napominje da se plakanjem smanjuje količina otrova u tijelu koji se nakupljaju za vrijeme stresnih situacija. Ti otrovi su inače zaslužni za povišeni kortizol, hormon stresa, koji pak potiče želju za slatkim, a tim i debljanje, dijabetes i predijabetes.
Ljudi koji plaču su iskreniji i otvoreniji
Ljudi koji se ne stide da plaču obično su autentični i iskreni prema samima sebi. Plakanje pokazuje i snagu, jer ljudi često nose maske zahvaljujući kojima izgledaju snažno i hrabro.
Usklađenost s emocijama
Plakanje je izraz emocija i unutrašnjeg stanja čovjeka. Od svih sisara, samo ljudi plaču zbog emotivnog stresa. Osjećanja nas motivišu da saosjećamo s drugima i funkcionišemo u zajednici. Iskreno pokazivanje emocija također pomaže ljudima da budu kreativniji.
